MIROSLAV STEVANOVIĆ
Ocenjujući srpsku demokratiju kao „nekonsolidovanu“, izveštaj koji će usvajati PS NATO sadrži viđenje podobne demokratije
Izveštaj koji bi trebalo da bude usvojen na 63. redovnoj sednici Parlamentarne skupštine (PS) NATO, koja će se održati u Bukureštu 6-9. oktobra (NATO Parliamentary Assembly, 2017), po svoj prilici, sadržaće nekoliko važnih momenata o Srbiji.
* * *
Pre nego što navedemo detalje pripremljenog nacrta izveštaja, važno je podsetiti da PS NATO predstavlja vezu između NATO i parlamenata država članica i pridruženih država. Na prolećnom zasedanju (jednom od dva redovna) PS razmatrala je izveštaje svojih odbora i pododbora, da bi na jesenjem zasedanju glasala o smernicama koje se upućuju Severnoatlanskom savetu, telu nadležnom za donošenje odluka NATO. Odbori i pododbori dolaze do građe za svoje izveštaje tako što se, pored zasedanja tokom PS, sastaju u državama članicama i pridruženim državama da bi im parlamentarni predstavnici, naučnici i stručnjaci pružili informacije o situaciji. Od 2007. godine Srbija je pridruženi član Odbora za ekonomiju i bezbednost PS NATO.
Predstavnici Odbora za ekonomiju i bezbednost i Pododbora za tranziciju i razvoj PS NATO boravili su 12. juna u poseti Skupštini Srbije. Tom prilikom su se odvojeno sastali sa predsednikom i potpredsednikom Skupštine i članovima skupštinskih odbora za finansije, budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava; zatim odbora za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku; te Odbora za odbranu i unutrašnje poslove (Narodna skupština, 2017). Svrha te posete bio je rad na pripremi izveštaja Ekonomska tranzicija na Zapadnom Balkanu (Ministarstvo spoljnih poslova, 2017).
Mesec dana nakon te posete, Pododbor za tranziciju i razvoj predstavio je Odboru za ekonomiju i bezbednost nacrt izveštaja o proceni ekonomske tranzicije na Zapadnom Balkanu, u kome se osvrće i na Srbiju. Izvestilac je Ričard Benjon (na slici ispod), po struci poljoprivredni inženjer, inače farmer i preduzetnik, poslanik Konzervativne partije u Donjem domu britanskog parlamenta i trenutno šef britanske delegacije u PS NATO. Benjon je 2014-2016. bio član parlamentarnog odbora za odbranu, a od tada je u odboru za obaveštajne poslove i bezbednost britanskog parlamenta (UK Parliament, 2017).
* * *
Vratimo se izveštaju koji bi trebalo da bude usvojen na oktobarskoj sednici Parlamentarne skupštine. Na strani 2, u tački 3. stoji: „Srbija je trenutno jedina država Jugoistočne Evrope (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, Slovenija i Srbija) koja nije izrazila interes za pristupanje NATO (NATO, 2016). Ideja o pristupanju NATO nije popularna u Srbiji i ovo delimično objašnjava stav vlade. Isto tako u Republici Srpskoj…“
Na strani 6, pod tačkom 18. navodi se: „Kosovo kao nezavisnu državu ne priznaje pet članica Evropske unije – Španija, Slovačka, Kipar, Grčka i Rumunija – iako je u 2016. godini stupilo u Proces stabilizacije i pridruživanja EU. EU je pristupanje Srbije uslovila normalizacijom odnose sa Kosovom“.
Na strani 10, u tački 35. navodi se: „Od zemalja jugoistočne Evrope, Hrvatska, Crna Gora i Srbija klasifikovane su kao polukonsolidovane demokratije; Albanija, Bosna i Hercegovina i Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija kao hibridni režimi, a Kosovo kao polukonsolidovani autoritarni režim“, uz pozivanje na izveštaj Freedom House iz 2016 (str. 12). Dalje stoji: „Širom Zapadnog Balkana, korupcija, klijentelizam, falsifikovanje glasova i prevare povezani su sa problemom uzurpacije države od elita sa malo interesovanja za unapređivanje suštine demokratije“. Citira se novinski članak: „[Š]to je region doživio u poslednjih 20 godina je proces „refeudalizacije“, u kojem se vlast drži neformalno“ (Riley, 2013).
Na strani 11, u tački 37. stoji: „Smernice OECD o korporativnom upravljanju državnim preduzećima zahtevaju rigorozno razdvajanje političkih partija i rukovodstava društvenih preduzeća. Pa ipak, u zemljama Zapadnog Balkana državnim preduzećima često upravljaju političke partije. Stranke i njihovi punomoćnici su tako u prilici da imenuju direktore i članove odbora i direktno se uključuju u operativno donošenje odluka.“ Kao primer se ukrštaju neformalni novinski tekstovi: „Godine 2011. Evropska komisija pozvala je Srbiju da se bavi sa 24 slučaja korupcije u problematičnim privatizacijama i prodaji državnih preduzeća“ (Dragojlo, 2016); i transnacionalne organizacije: „Do sada nijedan od ovih spornih slučajeva privatizacije nije rešen. Prema Globalnom barometru korupcije, Bosna i Hercegovina i Srbija su najgore zemlje u smislu korupcije, prema njihovim građanima“ (Transparency International, 2016: 29). Kao zaključak se citira stav neformalne grupacije: „Situacija je postala posebno akutna u strateškim sektorima…“ (Southeast European Leadership for Development and Integrity, 2016).
1.
Termin „konsolidovana demokratija“ se u teoriji određuje kao stanje u kome se „učesnici u političkom sistemu srode sa pomisli da se eventualni konflikt rešava u skladu sa postojećim normama, a da bi kršenje tih normi bilo nedelotvorno i skupo“ (Linc, Stepan, 1998: 18), odnosno bihejvioristički, atitudinalno i ustavno, ali bez preciziranja sadržine samog pojma. Pokušaj određenja sadržine u domaćoj doktrini predstavlja teza da je demokratija samoodrživa kada se svi pridržavaju ishoda izbora pod uslovom da se i svi drugi ponašaju na isti način, te se konsolidacija svodi na dva kriterijuma: održavanje izbora i ravnotežu među ključnim političkim učesnicima (Pavlović, Antonić, 2008: 38-39).
Danas se prihvata koncept da zbir indeksa za izborni proces, civilno društvo, nezavisnost medija, demokratsko upravljanje, lokalnu samoupravu, pravni okvir i korupciju omogućava relevantnu kategorizaciju na konsolidovane demokratije, polukonsolidovane demokratije, tranzicione (hibridne) režime, polukonsolidovane autoritarne režime i konsolidovane autoritarne režime (Vujačić, 2009: 11) Ovaj koncept, međutim, nije rezultat naučnog prodora, već konstrukt za potrebe projekta Nacije u tranzitu, izrazito globalističke i evroatlantističke nevladine organizacije Fridom haus, koja se i sama ogradila da indeksi ne bi trebalo da budu shvaćeni kao apsolutni pokazatelji, već kao orijentir za opštu procenu reformi (Melville et al., 2011: 35).
2.
Ocenjujući srpsku demokratiju kao nekonsolidovanu, izveštaj, koji bi trebalo da postane i stav PS, sadrži viđenje „podobne“ demokratije. Iznoseći da „ideja o pristupanju NATO nije popularna u Srbiji“, ocenjuje se da činjenica takve narodne volje „delimično objašnjava stav vlade“, kao da bi izvršna vlast Srbije trebalo da donosi odluke protivne narodnoj volji. Iz ovog pristupa proističe da je država demokratska kad odlučuje kako NATO želi. Jer koji bi bio razlog da se lamentira nad nepostojanjem volje zemlje koja se ocenjuje kao polukonsolidovana demokratija, u kojoj vladaju korupcija, klijentelizam, falsifikovanje glasova i prevara, povezani sa problemom uzurpacije države od elita sa malo interesa za unapređivanje suštine demokratije.
Generalno je zanimljiv koncept demokratije u kojoj pet članica EU ne priznaje Kosovo, a EU traži od Srbije da sa nepriznatim Kosovom, koje je agresijom NATO odvojeno od Srbije, „nomalizuje“ odnose bez rešavanja teritorijalnog pitanja.
3.
Činjenična baza izveštaja trebalo bi da obuhvati i informacije dobijene iz razgovora sa parlamentarnim predstavnicia, naučnicima i stručnjacima. Izveštaj se, međutim, činjenično i u ocenama oslanja na medijske tekstove, nerecenzirana dokumenta nevladinih organizacije i, što je najgore, bez ikakvog metoda kako se došlo do stavova. Čini se stoga da se mogu okvalifikovati kao ideološki narativi.
Ovo je bitno zbog očiglednog pristupa regionalnog vojnog bloka. Naime, nije jasno da li pod pojmom države jugoistočnog Balkana NATO obuhvata Grčku ni zašto tu obuhvata Sloveniju, te izgleda da ova organizacija nema u vidu države, već prostor, što nije u skladu sa međunarodnim pravom, a ni prijateljskim odnosima među narodima. Indikativno, u tom smislu, jeste uvođenje neobaveznih kriterijuma korporatnog upravljanja Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj kao standarda de facto vojno-političke organizacije, koja se predstavlja kao bezbednosna, čime se praktično teritorijalizije politički sistem na prostoru koji prihvati kriterijume.
4.
U kontekstu površnosti i ideološke obojenosti izveštaja, trebalo bi imati u vidu da su Odbor i Pododbor PS NATO prethodno imali zajedničko razmatranje sa Odborima Skupštine Srbije. Sporno je da li OdboriSkupštine mogu razmatrati pitanja u međunarodnom sastavu. Nadležni odbor, doduše, može da inicira posete i utvrđuje sastav delegacije za vođenje takvih razgovora, ali „sa predstavnicima predstavničkih tela i institucija drugih država“ (član 290. Poslovnika o radu). Dakle, pridruženo članstvo u Odboru za ekonomiju i bezbednost, Narodna skupština Republike Srbije može da izvrši samo u skladu sa odredbama Glave XIX koje uređuju međunarodnu saradnju (delegacije, predstavnici i grupe prijateljstva), ali ne i kroz sednice Odbora kao takvih.
_______
Izvori:
• Dragojlo, Sasa (2016), Vucic Not Tackling Serbia’s Corruption, Experts Say, Balkan Insight, 8 April 2016.
http://www.balkaninsight.com/en/article/vucic-s-government-made-no-promised-progress-ontackling-corruption-04-07-2016
• Freedom House (2016), Nations in Transit 2016: Europe and Eurasia Brace for Impact.
https://freedomhouse.org/sites/default/files/FH_NIT2016_Final_FWeb.pdf
• Melville, Andrei et al. (2010), Political Atlas of the Modern World, Chichester: Wiley-Blackwell.
• NATO (2016), NATO’s relations with Serbia, NATO web site/Topics/Relations with individual countries, 24 November 2016.
http://www.nato.int/cps/en/natolive/topics_50100.htm
• NATO Parliamentary Assembly (2017), Economics and Security Committee, web-site: Work.
http://www.nato-pa.int/content/economics-and-security-committee
• NATO Parliamentary Assembly Economic and Security Committee, Economic Transition in the Western Balkans: An Assessment, Draft Report for Sub-Committee on Transition and Development, 074 ESCTD 17 E (24 July 2017).
file:///C:/Users/Doca/Downloads/2017%20-%20168%20ESCTD%2017%20E%20-%20BALKANS%20-%20BENYON%20REPORT.pdf
• Poslovnik Narodne skupštine Republike Srbije, „Službeni glasnik R Srbije“, broj 20/12.
• Riley, Alan (2013), “Refeudalisation” in the Balkans and the Danger to the EU, Prospect, 2 July 2013.
https://www.prospectmagazine.co.uk/other/refeudalisation-in-the-balkans-and-the-danger-to-the-eu-alan-riley-croatia-serbia-corruption
• Southeast European Leadership for Development and Integrity (2016), Countering Energy Governance And State Capture Risks In The Western Balkans And Turkey, SELDI Policy Brief,.5, July 2016.
http://seldi.net/fileadmin/public/PDF/Publications/Policy_Brief_5/Energy_POLICY_BRIEF_05_ENG.pdf
• Transparency International (2016), People and corruption: Europe and Central Asia, Global Corruption Barometer, Berlin: Transparency International.
http://www.transparency.org/gcb2013/country/?country=serbia
• UK Parliament (2017), Rt Hon Richard Benyon MP, web site.
https://www.parliament.uk/biographies/commons/richard-benyon/1547
• Vujačić, Ilija (2009), Dokle smo stigli u konsolidaciji demokratije?, Fokus-kvartalni izveštaj o institucionalnim reformama, 1, str. 10-14.
• Linc, Huan; Stepan, Alfred (1998), Demokratska tranzicija i konsolidacija – Južna Evropa, Južna Amerika i postkomunistička Evropa, Beograd: Filip Višnjić.
• Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije, Maja Gojković: Srbija vojno neutralna, razvija saradnju sa NATO, Dnevni bilten 14.06.2017, web strana.
http://www.mfa.gov.rs/sr/index.php/pres-servis/vesti-od-znacaja?year=2017&month=06&day=14&modid=77&lang=lat
• Narodna skupština Republike Srbije (2017), Delegacija u Parlamentarnoj skupštini, web strana.
http://www.parlament.gov.rs/narodna-skupstina-/sastav/delegacije.43.900.html
• Pavlović, Dušan; Antonić, Slobodan (2008), Konsolidacija demokratskih ustanova u Srbiji nakon 2000. godine, Beograd: Službeni glasnik.
