Polarni Put svile

Rusija je Kini dugo nudila prevoz robe preko Severnog morskog puta. Peking je sada izašao sa inicijativom razvoja “Polarnog Puta svile”

Ruska Državna Duma je 24. decembra 2017. usvojila nove izmjene Zakona o pomorskim trgovinskim rutama. Među novostima je klauzula o ekskluzivnom pravu na transport nafte i plina kroz Sjeverni morski put, teritorijalne vode Rusije koje su zbog otapanja leda postale prohodne za prolaz brodova s velikim teretima. Prema novom zakonu će sada samo ruski brodovi moći transportovati naftu i plin ovim pomorskim pravcem. Prema riječima zastupnika Države Dume, time će se kroz Sjeverno more znatno povećati obim prometa brodovima pod zastavom Ruske Federacije.

“Ako se praksa korištenja ekskluzivnog prava pokaže uspješnom, takva se norma može proširiti i na druga područja naše zemlje”, ranije je izjavio ruski predsjednik Vladimir Putin.

Međutim, praksa plovidbe ovom rutom još nije u potpunosti zaživjela, a Moskvu je već pozvao Peking, koji je rusku rutu odlučio uključiti najvažniju u sferu svojih interesa. Ovo nije novost, jer je Kina 2013. godine, zajedno s Rusijom, provela prvi probni transport svoje robe iz kineskog grada Dalijan na obali Pacifika do luke u Rotterdamu u Holandiji.

U avgustu 2013. je kineski brod “Jang Šeng”, kapaciteta 19 000 tona, pomorske kompanije Kosko grup krenuo u Evropu preko kraće arktičke rute i uputio se u Rotterdam. Radilo se o prvom probnom komercijalnom tranzitu Kine kroz sjeveroistočni prolaz, preko Rusije do Evrope.

Putovanje kroz Beringov moreuz, koje je moguće zbog promjene klime, tada je trajalo 33 dana, dok je tradicionalna ruta kroz “gužvu” u Južnom kineskom moru – da ne govorimo o agresiji i ratu koji se kasnije rasplamsao u Jemenu – prolazeći kroz Sueski kanal i Sredozemno more obično trajala 48 dana.

Cijeli sjeveroistočni prolaz, takođe poznat kao Sjeverna pomorska ruta, prolazi uz rusku obalu na sjeveru zemlje, koja je u to vrijeme bila bez leda samo dva mjeseca godišnje. Međutim, Rusija se odlučila na izgradnju ledolomaca, koji mogu omogućiti transport tijekom puno dužeg razdoblja i Kina je spremna sudjelovati u tom projektu. Između ostalog, Sjeverni morski put je sve više prohodan i zbog topljenja leda uz ruske obale.

Topljenje leda znači da Rusija treba manje ledolomaca za korišćenje ove rute. Fajnenšel tajms piše kako će se, ako postane lakše koristiti brži Sjeverni morski put, troškovi tranzita dramatično smanjiti.

Ruske vlasti su 2013. godine izdale 372 dozvole za prolaz brodovima, osam puta više nego u 2012. godini. No, stručnjaci su tada bili skeptični i tvrdili kako će proći još vremena prije nego ova ruta bude mogla konkurisati Sueskom kanalu. Nakon nešto više od četiri godine se čini da će ovaj rok biti puno kraći nego što se očekivalo.

“Klimatske promjene sigurno otvaraju nove brodske putove na Arktiku. Ali rute kroz Arktik su i dalje zaleđene čak i u najtoplijim dijelu godine, što znači da će pomorske kompanije morati biti selektivne i koristiti Sjeverni morski put po potrebi”, izjavio je za Fajnenšel tajms. Kamerun Duk, Kanađanin koji je tom rutom prošao 2009. godine.

Valentin Davidanc, kapetan ruske flote Atomflot, koji upravlja skupinom ruskih nuklearnih ledolomaca, tada je procijenio kako će do 2021. godine tom rutom prolaziti 15 milijuna tona tereta godišnje. To je malo, ako se usporedi s 929 milijuna tona tereta, koliko je kroz Sueski kanal prošlo 2011. godine.

“Možda ćemo vidjeti da Rusija tuda izvozi naftu i plin, ali mislim da je dan kada će kontejnerski brodovi odabrati korištenje Sjeverne morske rute iz ekonomskih razloga dosta daleko”, rekao je 2013. jedan od najvećih norveških brodovlasnika, također skeptičan po pitanju ovog projekta.

Tradicionalna ruta koja sada povezuje Kinu s Evropskom unijom ide kroz Južno kinesko more, moreuz Malaka i Indijski okean. Brod “Jang Šeng” je uspio to učiniti za 33 dana, prešavši 5400 kilometara preko Sjeverne pomorske rute u vodama Rusije. Međutim, 26. januara ove godine je Kina na najvišoj državnoj razini odlučila prihvatiti ruski prijedlog o zajedničkom korištenju ove rute.

KINA POZITIVNO ODGOVORILA NA RUSKI PREDLOG
Rusija je Kini dugo nudila prijevoz robe preko puta Sjevernog mora i sada Peking dolazi s inicijativom razvoja “Polarnog Puta svile”, što je jasan odgovor na prijedlog Vladimira Putina.

Naime, ne govorimo o anonimnim izvorima ili medijskim napisima, već službenoj najavi Kine da namjerava raditi na “Polarnom Putu svile” na Arktiku, čime želi stvarati pomorske trgovačke puteve i jačati trgovinske odnose s različitim zemljama regije. Kancelarija za medije Državnog saveta Kine je prije nekoliko dana objavila prvu “Bijelu knjigu” o kineskoj pomorskoj politici, gdje stoji kako je Peking „važan sudionik u poslovima na Arktiku”.

Iako Kina nema teritoriju na Arktiku, Državni savet Narodne Republike Kine naglašava njezinu “geografsku blizinu” polarnim područjima. “Polarni Put svile” će biti dio šireg kineskog projekta “Jedan pojas – Jedan put”, navodi se u dokumentu kineskog državnog vrha.

Kina je u dokumentu najavila kako namjerava stvoriti pomorski ekonomski koridor između Kine i Evrope kroz Arktički okean, zajedno s drugim arktičkim državama. Peking je spreman podstaći kineske poduzetnike da učestvuju u razvoju infrastrukture te rute i u komercijalnom tranzitu. Posebna će se pažnja posvetiti garantovanju sigurnosti pomorske plovidbe na Arktiku, a to je dio kojeg Pekingu sa svojim vojnim potencijalom u tom području može garantovati Rusija.

Kina već učestvuje u proučavanju načina plovidbe, osobito u hidrografskom radu, ali i naučnim istraživanjima na Arktiku. Zajedno s arktičkim državama Kina namjerava razvijati sektor nafte, plina, mineralnih resursa i nefosilnih goriva, te razvijati ribolov i turizam.

Kineski glavni partner u ovom slučaju je, naravno, Rusija, koja aktivno razvija Sjevernu morsku rutu i već je obavila znatan dio posla. Ruski napori i usvajanje posebnih zakona o Sjevernom morskom putu sigurno su inspirirali Peking da među strateške projekte uvrsti i “Polarni put svile”. U decembru prošle godine Vladimir Putin je pozvao Kinu da se odluči na ovaj korak i odgovor je stigao nakon jednog mjeseca.

„Ova prilika se uvijek razmatrala, a Kina prihvaća sve prijedloge koje smatra ekonomski obećavajućima. Kina je vidjela uspjehe Rusije, procijenila potencijal Sjevernog morskog puta i stvorila koncept vlastitog sudjelovanja u razvoju tog prostora”, kaže prvi potpredsjednik Ruske unije inženjera Ivan Andrijevski.

Vraćajući se u 2016. godinu, zahvaljujući kompleksu “Jamal LNG” – koji je tada bio u izgradnji – i području Novoportovskoje, promet ovom rutom je već dosegao 7,5 miliona tona i prvi put premašio količine iz sovjetskog razdoblja.

Prošle godine je ovaj rekord opet oboren i 2017. je Sjevernim morskim putem prevezeno 10,7 miliona tona tereta. Čini se da će se predviđanja kapetana skupine ruskih nuklearnih ledolomaca, koji je 2013. rekao da će tek 2021. tom rutom prolaziti 15 miliona tona tereta godišnje, ostvariti prije roka.

Ruski Rosmorrečflot je revidirao prognoze i navodi kako će do 2020. transport roba Sjevernom morskom rutom porasti na 44 miliona tona, a do 2030. na 70 miliona tona godišnje. Naravno, glavni tereti će biti energetski resursi, kao što su LNG, nafta, ugljen, ali i metali. Od velike važnosti za rast prometa je bilo pokretanje u rad kompleksa “Jamal LNG” (na slici ispod) u decembru 2017. godine, kada je iz ruske luke Sabeta isplovilo pet pošiljki LNG-a.

Glavna prednost ove rute je ozbiljno smanjenje vremena prijevoza robe u odnosu na južne rute, preko kanala Suez ili Paname. Zbog toga je ovaj put izuzetno privlačan za Kinu. Uostalom, Kina je jedan od najvećih igrača na području vanjske trgovine i najveći potrošač energenata. Stoga korišćenje pomorskih puteva i prirodnih resursa Arktika može imati ogroman utjecaj na kinesku energetsku strategiju i ekonomski razvoj.

Sjeverna pomorska ruta će omogućiti Kini bržu isporuku tereta u Evropu i smanjiti put za 20 do 30 odsto, čime će se uštedjeti na gorivu i ljudskim resursima. S obzirom na to da se 90 odsto kineske robe isporučuje morem, razvoj “Polarnog Puta svile” Pekingu osigurava ozbiljan gospodarski rast, ali i rast profita.

Kao što smo rekli ranije, put od Kine do Roterdama kroz Suecki kanal traje 48 dana. No, ruski arktički tanker „Kristof de Maržeri ”, primjerice, stigao je iz Norveške u Južnu Koreju za samo 15 dana, odnosno tri puta brže.

KAKO ĆE ODGOVORITI GUBITNICI?
Kada je 2013. kineski brod “Jang Šeng” stigao u Roterdam za nešto više od 30 dana, što je dve i po sedmice manje nego putem kroz Sueski kanal i Sredozemno more, niko se nije čudio, ali su svi govorili da je led glavni faktor koji će onemogućiti razvoj ovog plovnog puta.

No, kilometraža Sjevernog morskog puta iznosi 15 000 kilometara, što je 4444km kraće nego put iz Šangaja do Roterdama preko Sueskog kanala. Tijekom probne vožnje kineski transportni brod uštedio je 820 000 dolara.

I kineski trgovački brod “Tyancyzan” je ovim putem doputovao u Esbjerg u Danskoj. Ušteda u odnosu na Sueski kanal je bila oko 15 dana i 383 tona goriva, piše kineski portal na engleskom jeziku Pipls dejli.

Prošle godine su Kinezi pokušali ploviti novim načinom. Kineski ledolomac “Hu long” je prošao sjeverozapadnim prolazom na Arktiku, prešavši put od Azije do Sjeverne Amerike u rekordnom vremenu.

U ljeto 2017. je šest kineskih brodova prošlo Sjevernim morskim putem. Bilo je potrebno jasno definirati sporazume i Rusija je morala usvojiti potrebne zakone, pa su ovi brodovi plovili s jednokratnim dozvolama. Sada se sve mijenja i Kina ovim projektom ulazi u strateško partnerstvo s Rusijom.

Klima također pomaže u povećanju protoka robe. Zbog zagrijavanja arktičkih voda ima manje leda, što produljuje mogućnost plovidbe i smanjuje troškove prevoza. “Kina se, naravno, vodi vlastitim interesima i pokušava sniziti cijene prijevoza, pa se količina tranzita kineske robe ovim putem povećava.

Neki čak vide prijetnju u takvoj ekspanziji. Teoretski, u budućnosti mogu izbiti sukobi zbog značajnog topljenja leda i povećanja vojnih ambicija Kine. No, u ovom trenutku su te prijetnje pretjerane”, vjeruje Andrijevski.

“Mnogo je važnije što će Kina uložiti u razvoj Sjevernog pomorskog puta i bit će glavni partner Rusije u trgovini, tranzitu i mineralima. Danas je najbolja opcija za Rusiju suradnja s Kinom u razvoju Sjevernog morskog puta i Arktika”, dodaje stručnjak.

Kina danas aktivno sarađuje s Južnom Korejom, koja gradi tankere za led i spremna je čak za izgradnju ledolomaca. “Možda je nemogućnost Rusije da postane konkurent Južnoj Koreji u izgradnji brodova za Arktik glavni izazov za našu zemlju”, vjeruje Andrijevski.

“Rusija apsolutno treba razviti vlastite proizvodne pogone za proizvodnju brodova i tankera za led. Interes za mala i srednja preduzeća će time samo rasti, pa će se i interes za takvom opremom povećati”, kaže stručnjak. No, spomenimo i da za izgradnju klasičnih brodova za plovidbu Sjevernim pomorskim putem Rusija gradi ogromno brodogradilište “Zvijezda” na Primorskom kraju na Pacifiku.

Za Rusiju je važno ne samo da kineski teret prolazi kroz Sjeverni pomorski put, nego i da se osigura utovar. Želja azijskog diva da uloži ogromne novce u razvoj Sjevernog morskog puta i infrastrukture je velika i to je veliki plus za Rusiju. Zajedničko korišćenje potencijala Sjevernog morskog puta, kao važnog dijela “Novog puta svile”, biće izvrstan pokretač razvoja ruske ekonomije, a partner je siguran.

Jedini je „problem” što se može dramatično promijeniti karta svjetskih pomorskih puteva i još uvijek nije poznato kakav odgovor na dogovor Kine i Rusije spremaju gubitnici u ovoj igri. Vjerojatno ćemo ga ubrzo saznati i nema sumnje da će biti oštar, jer je svjetski pomorski tranzit jedan od najvažnijih sektora nad kojim monopol ljubomorno čuvaju dojučerašnji vladari svjetskih mora.

 

Logicno.hr