Za dekontaminaciju od NATO bombi potreban međunarodni fond

„Običan narod nije svestan posledica bombardovanja koje traju i danas“

Porast broja obolelih od različitih oblika karcinoma u našoj zemlji posledica je NATO bombardovanja u velikoj meri, a da bi se ta tvrdnja i naučno dokazala u međunarodnim institucijama, neophodna je stručna, pravna i finansijska podrška istraživačima u Srbiji, poruka je učesnika naučnog skupa „Posledice NATO agresije na SRJ“.

Direktor Evroazijskog bezbednosnog foruma Mitar Kovač ocenio je na današnjem skupu u Institutu za međunarodnu politiku i privredu u Beogradu da je važno da se Srbija jasno odredi prema NATO agresiji pred međunarodnim institucijama.

„Podaci govore o znatno povećanoj smrtnosti i broju obolelih od onkoloških bolesti i kod dece tako i kod starijih osoba. Sa podacima treba izaći pred međunarodne institucije, kao što su to na primer uradile Italija i Nemačka, a vezano za vojnike koji su služili u sklopu KFOR-a“, kaže Kovač.

Kaže da stručnjaci očekuju da dokazivanje posledica bombardovanja bude državni prioritet jer, ako se obezbede sredstva za istraživanja, moći će da se dokaže jasna veza upotrebe osiromašenog uranijuma i bolesti, te da se finansijski pomogne onima koji pate od različitih oblika karcinoma.

„Običan narod nije svestan posledica bombardovanja koje traju i danas“, napominje Kovač.

Učesnici skupa su ocenili da se može očekivati povećano oboljevanje od kancera u narednim godinama u oblastima gde je bilo najintenzivnije bombardovanje.

Profesor Radomir Kovačević, toksikolog u Institutu za medicinu rada i radiološku zaštitu, napominje da istraživanja na kojima su radili stručnjaci različitih profila govore da su kod 20,7 procenata stanovništva u Srbiji primećeni specifični hromozomski poremećaji, za koje se, kaže, veruje da su posledica bombardovanja.

„Imamo institucije koje mogu da se uhvate u koštac sa ovim problemom, ali bez podrške države nije moguće uraditi dublja istraživanja na ekosistemu i na ljudima“, kaže Kovačević.

Što se tiče dekontaminacije zemljišta, rečeno je na skupu da država nema dovoljno sredstava da se kompletno zemljište očisti i zato je, poručuju, potrebno formirati međunarodni fond koji bi prikupljao sredstva za ovu namenu.

 

Izvor Tanjug/Sputnjik, 22. mart 2018.

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u