Šta je ostalo iza Koče Popovića?

Istorijski arhiv Beograda čuva knjige, slike, ordenje i druge dragocenosti koje je ostavio najbolji Titov komandant

Dela Trockog i Lenjina na ruskom, Stendala, Pola Valerija i Malarmea na francuskom, umetničke monografije na engleskom, tomovi i tomovi enciklopedija na srpskom i francuskom, knjige bajki, „Istorija srpske revolucije“ i „Zadužbina Kosova“, ali i zbornici sa raznih kongresa KPJ, Dedijerova i Skerlićeva dela, „Osnovi kosmičkog prava“… Sve su to samo kapi u moru od 7.378 knjiga, koliko su Koča Popović i njegova supruga Lepa Perović ostavili Istorijskom arhivu Beograda (IAB), gde se čuva njihov legat.

I ne samo to. Arhivu je ostao i Kočin radni kabinet, od punog drveta, u duborezu, u kome su knjige poređane istim redosledom kako su stajale u njihovoj kući. Jedan od najvrednijih delova legata je kolekcija ordenja, medalja, plaketa i zahvalnica. Među 59 vrednih ordena izdvaja se Orden slobode, kao najviše vojno odlikovanje SFRJ, koje je dodeljeno samo devet puta. Izrađen je od zlata i platine, a u njega su ugrađeni 45 rubina i 61 brilijant.

Tu su i Orden ratne zastave od srebra i zlata sa brilijantima i rubinima, francuski Veliki krst nacionalnog ordena Legije časti i Orden Suvorova. Iza Koče i Lepe ostala je i kolekcija od 392 gramofonske ploče, mahom klasične i džez muzike, kao i 53 kutije s materijalom u vezi s putovanjima bračnog para. U momentu primopredaje, na svakoj od kutija stajala je etiketa s nazivom države ili grada, a u njima auto-karte, planovi gradova, bedekeri, razglednice…

Prema rečima Slobodana Mandića, zamenika direktora Arhiva Beograda, legat Konstantina Popovića i Leposave Perović priman je u više navrata od 1981. godine.

— Prilikom predaje, bračni par je izrazio želju da njihova lična dokumenta, prepiska i fotografije budu obrađeni kao posebne celine. Tako su dokumenta Koče Popovića sređena i smeštena u 64 kutije, a dokumenta Lepe Perović u 49 arhivskih kutija. Sve ostalo čuva se kao njihova zajednička zaostavština – kaže Mandić.

Kočina dokumentacija i beleške složeni su od perioda detinjstva i školovanja u Švajcarskoj. Tu su školske sveske, pohvalnice za odličan uspeh, studentske beležnice sa crtežima devojaka na marginama… Koča Popović, sorbonski đak i nadrealista, učesnik Španskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, čuveni prvi komandant Prve proleterske brigade, iako kasnije na najvišim i najodgovornijim državnim funkcijama, nikada nije prestao da bude umetnik. I margine njegovih kasnijih beležaka s najrazličitijih partijskih i državnih sastanaka ukrašene su nadrealističkim crtežima, karikaturima i krokijima sagovornika.

U okviru legata nalaze se i eksponati iz Kočinog nadrealističkog perioda, među kojima je i prepiska s prijateljima, s kojima je razmenjivao crteže. Naročito je atraktivno pismo Gojka Nikoliša, ispisano u kružnoj liniji, kao lavirint.

Iz ratnog perioda sačuvani su dnevnik, beležnica i fotografije. Arhivu je ostalo ukupno 100 albuma sa slikama iz različitih perioda Kočinog i Lepinog života. Posebno su zanimljiva izdanja „Politike“ iz osamdesetih godina, u kojima je Koča pored tekstova pisao ironične primedbe.

Istorijski arhiv Beograda, prema Mandićevim rečima, čuva mnoštvo legata, ličnih i porodičnih fondova. Između ostalih, tu je i lični fond Dragoslava Draže Markovića, strica Mirjane Marković, nekadašnjeg predsednika Skupštine Srbije i člana prvog Predsedništva SFRJ, kao i njegove supruge, narodnog heroja, Božidarke Kike Damjanović. Draža je Arhivu, između ostalog, ostavio Orden jugoslovenske zvezde prvog stepena, biblioteku sa oko 500 knjiga, dnevnike, govore, izlaganja, magnetofonske i stenografske beleške sa sednica Centralnog komiteta SKJ, dokumenta sa oznakom „strogo poverljivo“, intervjue i Kikina odlikovanja. Arhivsku građu je 2006. predala Nevenka Popović, dugogodišnja Dražina sekretarica, kao izvršilac njegove volje.

I narodni heroj Svetozar Vukmanović Tempo ostavio je biblioteku sa 712 knjiga, 83 albuma sa fotografijama i 46 arhivskih kutija sa isečcima iz štampe, dok su Blagoje Nešković, španski borac i partizan, kasnije direktor Laboratorije za eksperimentalnu oknologiju Medicinskog fakulteta, i njegova supruga Branislava, partizanka i kasnije direktorka Instituta u Vinči, ostavili bogatu dokumentaciju – od ilegalnih partijskih dana do kongresa SKJ i naučnih skupova.

U IAB se čuvaju i rani radovi čuvene slikarke Milene Pavlović Barili, u okviru porodičnog fonda Glavinić, kao i baletski kostimi baletskog igrača Milorada Miškovića. U depou su crteži i skice kostima za predstave u kojima je igrao, od kojih je jedan dizajnirao Pjer Karden, i skice s komentarima Žana Koktoa.

U Istorijskom arhivu čuvaju se i dokumentacija akademika Mihaila Markovića, oružje Save Anđelkovića, ilegalca i partizana, kasnije urednika lista „Borba„, kao i fotografije, knjige i dokumentacija porodice Kragujević: Stevana, jednog od najznačajnijih domaćih fotografa i foto-reportera, njegove supruge Leposave, spikera Radio i TV Beograda, kćerke Tatjane Kragujević Vujić, pesnikinje, i njenog muža Vasilija. Tu je i legat Dragomira Acovića, našeg čuvenog arhitekte, heraldičara i predsednika Krunskog saveta, zatim lični fond jednog od vodećih emigranata, Nikole Pašića mlađeg, unuka čuvenog srpskog premijera po kom je i dobio ime, porodični fond porodica Glavinić i Gaćinović-Šotra, i fond Ante Tadića, nekadašnjeg upravnika beogradskog Zoo-vrta, sa planom ove institucije iz 1939.

FOND ĆIRILOVA I NOVAKA NOVAKA
Od čuvenog dramaturga, reditelja, osnivača Bitefa i dugogodišnjeg upravnika Jugoslovenskog dramskog pozorišta Jovana Ćirilova, Arhiv je građu preuzimao od 2004. U njegovom fondu nalaze se fotografije, rukopisi pesama i autorskih tekstova, prikazi, beležnice, dnevnici s putovanja, lična dokumenta, autorski ugovori, izvodi iz banaka…

U ličnom fondu Novaka Novakovića, poznatog kao Novak Novak, autora satiričnih tekstova za radio-emisiju „Veselo veče“ i scenariste serije „Pozorište u kući“, sačuvana su lična, vojna i službena dokumenta, privatne i fotografije sa snimanja serija, gramofonske ploče, Novakovi sastavi iz školskih dana, ukoričena kolekcija časopisa „Jež“, dnevnik i memoari „Pozorište u srcu“, napisani neposredno pred smrt.

KRALjICA NATALIJA
Vojislav Veljković, tvorac jugoslovenskog dinara, odnosno njegova porodica, ostavio je Arhivu, između ostalog, tapije na turskom jeziku iz 18. veka, dopisnice sa fronta i iz rasejanja za vreme Prvog svetskog rata, dopisnice i pisma kraljice Natalije Obrenović i izveštaje kraljičinih izdataka i prihoda. Fond Veljkovića sadrži građu iz perioda od 1792. do 1936.

„JAMA“
Arhiv čuva i ratno izdanje poeme „Jama“ Ivana Gorana Kovačića i redak ratni primerak „Stojanke majke Knežopoljke“ Skendera Kulenovića, u legatu narodnog heroja i funkcionera Vicka Krstulovića. „Jama“ je štampana 1944. u 250 primeraka, litografskom presom, konstruisanom u partizanskoj radionici. Autori litografija su Edo Murtić i Zlatko Prica.

 

Autor V. Crnjanski Spasojević

 

Izvor Večernje novosti, 13. maj 2018.

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u