Zamak u kom je sahranjena Austrougarska

Reportaža iz zamka Sen Žermen an Le, gde je 1919. potpisan jedan od mirovnih ugovora o okončanju Prvog svetskog rata

Živopisan gradić, preplavljen mirisom mnogobrojnih drvoreda tek procvetalih lipa, sa prelepom francuskom arhitekturom, parkovima i očaravajućim pogledom na Senu i Pariz. Ovo su prvi utisci susreta sa Sen Žermen an Leom. Na kulturnoj mapi Francuske, ovo mesto važno je odredište budući da je u ovdašnjem zamku danas smešten Nacionalni muzej arheologije. Ovaj dvorac, po kom je i grad dobio ime, u istoriji Francuske značajan je i kao mesto rođenja kralja Luja Četrnaestog. No, malo je poznato da je dvorac Sen Žermen an Le mesto u kom je, 10. septembra 1919. godine, stavljen jedan od poslednjih parafa na konačne državne granice Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

— Iako je 1867. godine zamak Sen Žermen an Le postao francuski Nacionalni muzej arheologije, početkom septembra 1919, postao je mesto diplomatije – objašnjava Iler Multon, direktor Muzeja. – Jedna njegova posebna prostorija na drugom spratu, specijalno je pripremljena za potrebe potpisivanja Sen-žermenskog mira. Sporazum je potpisan između zemalja sila Antante i novoosnovane Austrije, kao pripadnice poraženih Centralnih sila. Reč je o jednom od mirovnih ugovora kojima je okončan Prvi svetski rat, a potpisivani su sa svakom od poraženih zemalja pojedinačno posle parafiranja Versajskog mira. Potpisivanju su prisustvovali Vudro Vilson, predsednik SAD, premijeri Francuske i Velike Britanije – Žorž Klemanso i Dejvid Lojd Džordž, kao i Karl Reiner, kancelar novonastale Republike Austrije. Upravo ovim ugovorom stavljena je tačka na postojanje Autro-Ugarske monarhije, a Republika Austrija morala je da prizna nezavisnost Mađarske, Čehoslovačke, Poljske i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Prema članu 177 sporazuma, kako ističe naš sagovornik,austrijska strana je priznala odgovornost za izazivanje Velikog rata zajedno sa Centralnim silama. Sporazumom su regulisane i ratne reparacije, kojima je Austrija trebalo da plati ratne troškove zemalja članica sila Antante. Istorijski fakti kažu, po rečima Ilera Multona, da su još na Pariskoj mirovnoj konferenciji, u januara 1919, velike i teške rasprave vođene sa Austrijom, a oko razgraničenja sa Kraljevinom SHS. Baš rezultati tih pregovora potvrđeni su potpisima u dvorcu Sen Žermen an Le.

I naši udžbenici iz istorije potvrđuju reči gospodina Multona o teškim pregovorima o razgraničenju između Kraljevine SHS i Austrije. Štaviše, pregovarači, predvođeni Nikolom Pašićem, u Parizu su najpre tražili celu Celovačku kotlinu. U jednom trenutku Vlada u Beogradu je pokušala da nametne i vojno rešenje, ali je pod pritiskom velikih sila povukla vojsku iz Koruške. Posle održanog plebiscita, sporne teritorije oko Celovca pripale su Austriji, ali je u Sen Žermenu an Le, Kraljevina SHS, ipak, dobila Maribor i „jasenički trougao“.

U francuskom Nacionalnom muzeju arheologije, u dvorcu Sen Žermen an Le, danas ništa ne podseća na separatni mirovni akt ovde potpisan pre gotovo jednog veka. Ipak, direktor muzeja nas odvodi do prostorije na drugom spratu u kojoj je potpisan. U ogromnoj, zamračenoj prostoriji vrlo visokih zidova, staklene vitrine sa stalnom postavkom, a na podu izložen mozaik iz antičkog perioda. Od troja vrata koja vode u nju, jedna su zazidana.

— Sva dokumenta i fotografije Senžermenskog mirovnog sporazuma nalaze su Arhivu i Nacionalnoj biblioteci Francuske u Parizu – kaže Multon. – Ova prostorija je preuređena i u njoj su sada postavke vezane za medicinsku opremu od perioda paleolita do dinastije Merovinga, odnosno do 751. godine. Jedna vrata zatvorili smo vitrinom za eksponate, dok druga i treća i dalje postoje, i vode u susedne galerije.

AUTORSKA PRAVA
Tokom razgovora sa gospodinom Ilerom Multonom, direktorom Muzeja, ekipa „Večernjih novosti“ zamolila ga je da nam dozvoli da objavimo fotografiju sa potpisivanja Ugovora u Sen Žermenu načinjenu 1919. godine. No, iako je fotografija objavljena u muzejskom katalogu, a ima je i na internet pretraživačima, gospodin Multon nam je odgovorio da za to mora dobiti dozvolu Nacionalne biblioteke Francuske, koja je vlasnik autorskih prava za ovu fotografiju. Dozvola da je objavimo stigla nam je posle sedam dana.

PARI SEN ŽERMEN
Stanovnici Sen Žermena an Lea ponosni su na fudbalsku istoriju svog grada. Od 1904. godine, više od šest i po decenija, meštani su svim srcem navijali za svoj fudbalski klub – Sen Žermen. On se 1970. godine spojio sa timom Pariza i oformljen je novi FK Pari Sen Žermen, danas jedan od najpoznatijih klubova na svetu. No, iako, svoje utakmice igra na čuvenom „Parku prinčeva“, lokalni stadion u Sen Žermenu an Leu i dalje je glavna baza za treninge ovog kluba.

DOM LUJA ČETRNAESTOG
Dvorac Sen Žermen an Le podigao je kralj Luj Šesti oko 1122. godine, ali njegovoj znamenitosti najviše doprinosi što je u njemu 1638. rođen kralj Luj Četrnaesti, poznat kao Kralj Sunce. U ovom zamku živeo je i iz njega kasnije vladao sve do prelaska u Versaj. Od 1661. do 1681. ovaj dvorac bio je njegova glavna kraljevska rezidencija.

— U tom periodu, naš zamak je bio mesto u kom su pripremani ratovi i dogovarao mir – kaže naš sagovornik. – U njemu je čak 13 godina živeo i kralj Džejms Drugi Stjuart, poslednji katolički kralj Engleske, Škotske i Irske. Kralj Luj Četrnaesti mu je dozvolio da ovde boravi dok je bio u izgnanstvu za vreme tzv. Slavne revolucije 1688. godine.

 

Autor J. Matijević

 

Izvor Večernje novosti, 04. jul 2018.

 

 

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u