Vajskirher: Šest meseci desne austrijske vlade

Austrijske opozicione stranke su u lošem stanju, a Kurc je najpopularniji političar u zemlji

Ova austrijska vlada je položila zakletvu 18. decembra prošle godine. Sastav nove vlade je privukao pažnju svetskih medija. Prvo, za kancelara je postavljen 31-ogodišnji Sebastijan Kurc, lider konzervativne Austrijske narodne stranke (OVP). Drugo, na vlast se vratila radikalno desničarska Slobodarska partija Austrije (FPO). Njen dugogodišnji lider Hajnc-Kristijan Štrahe postao je vicekancelar.

U središte prošlogodišnje izborne kampanje i FPO i OVP su postavili ograničavanje imigracije i integracije. Stranke levice nisu uspele da pronađu adekvatan odgovor – socijaldemokrati (SPO) su izgubili kancelarsko mesto, dok su Zeleni ispali iz parlamenta. OVP i FPO su postigli koalicioni sporazum koji naglašava liberalne ekonomske politike i mere za zaustavljanje imigracije. Koalicionim strankama nije trebalo mnogo vremena da pronađu zajednički jezik – što odudara od mnogih skorašnjih primera formiranja vlada u zemljama zapadne Evrope.

Kritičari su se nadali da će potezi nove vlade ubrzo naterati glasače da se predomisle. Naročito se očekivalo da će FPO loše proći. Kada su poslednji put bili u vladi (2000/3; 2003/5), partija je gubila podršku i konačno se podelila. Ali sada se čini da su takva očekivanja neosnovana.

Kao što se i očekivalo, obe stranke nastavljaju da insistiraju na problemima imigracije i integracije. U nekim slučajevima fokus je direktno usmeren na mere socijalne zaštite. Na primer, koalicija se saglasila da smanji minimalna socijalna davanja za lica koja slabo ili uopšte ne govore nemački jezik. Takođe, roditelji koji rade u Austriji uskoro će početi da dobijaju porodičnu novčanu pomoć u iznosu koji zavisi od troškova života u mestu u kome žive njihova deca. Mnogim građanima iz istočne Evrope koji rade u Austriji to će značajno smanjiti primanja. Vlada je smanjila i budžet za sprovođenje mera integracije. Takođe, OVP i FPO su odlučile da zatvore 7 džamija čiji su imami optuženi da su previše bliski „radikalnom“ političkom islamu i najavile zabranu pokrivanja glave za devojčice u vrtićima i osnovnim školama.

Pored imigracije i integracije, kao veoma važna tema u austrijskoj politici nametnula se ratifikacija CETA, ekonomskog sporazuma sa EU i Kanadom. Iako se FPO žestoko protivila sporazumu dok je bila u opoziciji, u novoj vladi je glasala za ratifikaciju. FPO bi mogla da pokuša da izdejstvuje ukidanje zabrane pušenja u restoranima koju je već usvojila prethodna koalicija SPO/OVP. Vlada je takođe, bar privremeno obustavila program za dugotrajno nezaposlene starije od 50 godina. Koalicija se takođe saglasila da se prošire kapaciteti države za sprovođenje onlajn nadzora – iako su nekoliko meseci pre poslednjih izbora predstavnici FPO poredili slične inicijative sa Mielkeovim ministarstvom za državnu bezbednost, Štazi, u Nemačkoj demokratskoj republici.

FPO je sada nadležna za ministarstva koja vrše političku kontrolu nad policijom, vojskom i obaveštajnim agencijama. Istrage protiv nekoliko zvaničnika u Saveznoj službi za zaštitu ustava i borbu protiv terorizma izazvale su dosta kontroverzi. Ministar unutrašnjih poslova Herbert Kickl (FPO) suspendovao je šefa ove obaveštajne agencije koji je bio pod istragom. Međutim, kada je sud ukinuo njegovu suspenziju, on se vratio na posao. Opozicione partije i novinari su optužili FPO da pokušava da postavi svoje ljude u ovu agenciju i spreči obaveštajne istrage protiv ekstremne desnice.

Zloglasni „izolovani slučajevi“ unutar FPO takođe su punili novinske stupce. Takvi Einzelfälle su redovni rasistički, diskriminatorni ili na drugi način kontroverzni postupci i izjave političara iz FPO ili njihova bliska povezanost sa pojedincima i grupama koje se ponašaju na takav način. Na primer, Udo Landbauer, vodeći kandidat FPO na regionalnim izborima u Donjoj Austriji, bio je ključni član bratstva čiji je repertoar pesama uključivao antisemitske tekstove. Reagujući na taj i mnoge slične slučajeve, vicekancelar Štrahe je formirao komisiju koja treba da istraži istoriju njegove partije. Međutim, partijski veteran Andreas Mulcer je izjavio da je formiranje „komisije pre svega taktički manevar koji treba da skrene pažnju medija“ – pri čemu je on sam jedan od članova komisije.

FPO je takođe nastavila dugotrajnu kampanju protiv austrijskog javnog servisa ORF. Norbert Steger, bivši zamenik kancelara iz redova FPO (1983-1987) i novi šef već postojećeg tela koje kontroliše ORF, naglašava svoj „obrazovni“ pristup novinarskom esnafu, što uključuje oštre kritike na račun pojedinih novinara uz implikacije mogućeg otkaza. U februaru 2018, sadašnji vicekancelar Štrahe je na svoju Fejsbuk stranicu postavio sliku TV voditelja Armina Volfa uz komentar: „Postoji mesto na kojem laži postaju vesti. To je ORF“. Štrahe je dodao i tekst „Satira. J“. Kada je Volf odlučio da podigne tužbu, Štrahe je izbrisao poruku, izvinio se i platio obeštećenje koje je novinar donirao Institutu za istraživanje nacističke prošlosti Austrije.

Posle 6 meseci na vlasti, rezultati ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da se nova vlada nalazi u periodu stabilne podrške. Tri najveće austrijske partije trenutno imaju podršku koja odgovara prošlogodišnjim izbornim rezultatima. OVP ima prednost od preko 30 odsto, dok su SPO i FPO gotovo izjednačeni u većini ispitivanja sa nešto od manje 30 odsto. Pojedinačni političar sa najvećom podrškom javnosti je kancelar Kurc.

Osim toga, OVP i FPO su relativno dobro prošle u 4 kruga regionalnih izbora održanih posle decembra 2017. OVP je s lakoćom sačuvala svoja 3 regiona, dok bi FPO mogla uvećati udeo u sva 4, mada u nekim slučajevima manje nego što su se nadali. Zanimljivo je da je najveći uspeh za SPO to što je ojačala svoje pozicije u Koruškoj koja je dugo bila uporište FPO.

Jedan od razloga popularnosti nove vlade je insistiranje na problemu imigracije – što je danas važna tema u Austriji. Prema podacima Eurobarometra iz novembra 2017, 28 odsto Austrijanaca smatra da je imigracija jedno od dva najvažnija pitanja sa kojima se njihova zemlja suočava – što je više nego u periodu od 2005. do maja 2015, pre „izbegličke krize“ u Evropi. Nijedan drugi problem nije dobio više glasova.

Drugi razlog, koji je teže izmeriti, jeste izostajanje otvorenih sukoba između dve vladajuće partije – njihovi ključni članovi se uzdržavaju od uzajamnih kritika pred javnošću. To je velika razlika u odnosu na prethodnu „veliku koaliciju“ SPO i OVP u kojoj su obe strane, a naročito OVP, napadale partnersku stranu. OVP, uključujući i kancelara Kurca, sada uglavnom ćuti o kontroverzama povezanim sa političarima iz FPO.

Austrija od 1. jula predsedava Savetom Evropske unije. Tokom ovog mandata kancelar Kurc može očekivati još povoljniji tretman u austrijskim visokotiražnim tabloidima koji će ga prikazivati kao čoveka u samom središtu evropske politike. Takođe, relativno dug period do narednih domaćih izbora od značaja, zakazanih za 2019 (izbori za Evropski parlament i regionalni izbori u Forarlbergu) ostavlja njegovoj vladi dovoljno prostora za manevrisanje.

I neki od političkih protivnika u tome vide dobru priliku, jer očekuju da će dalje rezanje socijalnih davanja i ekonomska liberalizacija potkopati popularnost OVP i FPO. Ali čak i ako se to dogodi, veliko je pitanje ko će od toga imati koristi. Dezorijentisani socijaldemokrati dosad nisu uspeli da razviju opozicioni program. Naročito je pogubno to što ne nude alternativna rešenja: u pogledu imigracije i integracije njihovi planovi se ne razlikuju od planova aktuelne vlasti. Takođe, ne pokazuju ni želju ni sposobnost da dovedu u pitanje monopol vlade na problem imigracije. Njihovi napadi na FPO zbog nagle promene stava u pogledu CETA nisu su se dobro završili – posle organizacije unutarpartijskog referenduma 2016. godine, vođstvo SPO je takođe odlučilo da zanemari volju svojih članova koji su glasali da se sporazum odbije.

Preostale dve parlamentarne stranke su se svele na sopstvene lidere, koji su potom podneli ostavke. U maju je matijas Strolc, elokventni vođa liberalne stranke NEOS, objavio da se povlači iz politike. Peter Pilc, lider „sopstvene“ eklektične leve zelene stranke Liste Pilc, povukao se još prošle godine zbog optužbi za seksualno zlostavljanje. Optužbe nisu stigle do suda, pa se ovog meseca Pilc vratio u parlament, ali tek posle oštrih i veoma javnih unutarpartijskih sukoba oko imenovanja. Austrijske opozicione stranke su u lošem stanju.

Izvan domena partijske politike, Austrija je poznata po relativno nerazvijenoj kulturi protesta. Izuzetak je zabeležen 2000, kada su organizatori takozvanih „demonstracija četvrtkom“ (Donnerstagsdemonstrationen) uspeli da mobilišu hiljade demonstranata tokom višenedeljnih protesta protiv prve vlade OVP/FPO. Ali ovog puta se nije dogodilo ništa slično. Protesti protiv deportacija odbijenih azilanata uglavnom su ograničeni na pojedinačne slučajeve kada lične veze sa nekima od ugroženih pojedinaca pretvaraju građane u aktiviste. Do sada je najviše protivljenja izazvala odluka da se opovrgne opšta zabrana pušenja u restoranima. Inicijativa za zabranu je dobila podršku više od pola miliona građana Austrije – a početkom oktobra građani će i zvanično dobiti priliku da potpišu ovu neobavezujuću inicijativu.

Iz Evrope se ne mogu očekivati ozbiljnije kritike. Godine 2000, prva vlada OVP/FPO se našla na meti oštrih kritika međunarodne zajednice, pa su je druge članice EU čak i „sankcionisale“. Sada se evropski kontekst značajno promenio. Austrija će na mestu predsedavajućeg zameniti Bugarsku, još jednu zemlju u kojoj desnica i radikalna desnica vladaju zajedno. Kurc i Štrahe su već obnarodovali da će najviše pažnje posvetiti „zaštiti“ spoljnih granica EU – što je cilj u kojem će ih podržati najrazličitije vlade, poput onih u Nemačkoj, Mađarskoj i Italiji.

Da ne bude zabune, koalicija se suočava i sa potencijalnim opasnostima. Šta će biti ako Kurc uspe da privuče još veći broj glasača FPO? Kurcova strategija fokusiranja na imigraciju i integraciju se zasad isplatila i malo je verovatno da će taj element ukloniti iz pobedničke formule. Kako će OVP reagovati ako FPO pokuša da se okrene politikama izvan koalicionog sporazuma? Na primer, u maju je vicekancelar Štrahe doveo u pitanje slobodno kretanje ljudi unutar EU – a zanimljivo je da je istovremeno ukazao na problem odliva mozgova iz zemalja istočne Evrope. I šta će biti ako opozicija uspe da se mobiliše protiv vlade? Socijaldemokrati su možda izgubili kancelarsku poziciju prošle godine, ali njihova partija je i dalje znatno jača nego slične partije u većem delu zapadne Evrope.

Sledeći opšti izbori u Austriji održavaju se 2022. – to je dovoljno vremena da se pojavi ozbiljan izazivač. Ali i dovoljno vremena da OVP i FPO sprovedu svoje politike.

Manes Vajskirher je istraživač u MIDEM-u (Merkatorov forum “Migracije i demokratija”) na tehničkom univerzitetu u Drezdenu, i na institutu Evropskog univerziteta u Firenci. Bavi se komparativnom politikom i političkom sociologijom.

 

Preveo Đorđe Tomić

 

Izvor Social Europe/Peščanik, 10. jul 2018.

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u