Vukosavljević: Kultura ne sme da bude pastorče budžeta

Ministar kulture dao intervju agenciji Beta povodom dve godine od preuzimanja mandata

Ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević izjavio je da očekuje da bi Srbija u naredne tri do četiri godine mogla da dostigne Uneskov preporučeni minimalni nivo izdvajanja iz budžeta za kulturu.

Ministar je dodao da će ostvarivanju tog cilja pomoći i usvajanje prvog strateškog dokumenta u istoriji Srbije koji kreira i definiše prioritete i pravce kulturne politike u narednih 10 godina.

„Neophodni minimum izdvajanja za kulturu predviđen je Nacrtom strategije razvoja kulture Srbije od 2018. do 2028. i podrazumeva da se svake godine samo za kulturu bez informisanja izdvaja po 0,1 odsto više. Ukoliko bi se išlo tom dinamikom, Srbija bi za 10 godina dostigla nivo od 1,5 odsto budžeta. Cilj nam je da do jedan odsto dođemo za tri, četiri godine“, rekao je Vukosavljević.

U intervjuu agenciji Beta povodom dve godine od preuzimanja mandata tokom kojih je, kako je naveo, u svim oblastima kulture pokrenut čitav niz procesa i aktivnosti, ministar je podsetio da je preporuka Uneska da države za kulturu izdvajaju minimum jedan odsto iz budžeta jer bez toga ne može biti napretka i održivog kulturnog razvoja.

„Izdvajanja za kulturu u jednoj državi moraju da idu do maksimuma datih mogućnosti. Kultura ne sme da bude pastorče budžeta. To je globalno ustanovljen princip i svako odstupanje dovodi u pitanje kulturni razvoj“, rekao je Vukosavljević.

Vukosavljević je dodao da je optimista po tom pitanju, da su pokrenuti brojni procesi i da je primetno postojanje političke volje.

„Nazire se politička volja, budžet za kulturu i informisanje je ove godine sa prošlogodišnjih 0,68 odsto podignut na 0,72 odsto, dobili smo povećanje od 0,04 odsto, to je dobar znak u simboličkom smislu, ali je daleko od dovoljnog“, rekao je on.

MINISTAR NEZADOVOLjAN ŠTO STRATEGIJA JOŠ NIJE U SKUPŠTINI
Prema njegovim rečima, u ispunjavanju zacrtanog cilja pomoći će i Strategija razvoja kulture čiji je nacrt ministarstvo završilo, a koji sada čeka da se nađe pred Vladom i Skupštinom.

Srbija je što se tiče strategije „već u fazi docnje“, rekao je on i dodao da će se između ostalog njenim usvajanjem stvoriti sistem trajne opredeljenosti a ne dobre volje za razvoj kulture.

„Nisam zadovoljan što Nacrt još nije u Skupštini“, rekao je Vukosavljević i dodao da objašnjenje za to leži u velikoj zakonodavnoj aktivnosti svih ministarstava.

Vukosavljević je rekao da ne bi mogao da ukaže na neku posebnu neuralgičnu tačku u oblasti kulture, ali je dodao da bi kad bi morao to upravo bila izdvajanja iz budžeta i kašnjenje sa usvajanjem nacionalne strategije jer je Srbija jedna od retkih zemalja u Evropi koja je još nema.

Upitan šta je društvo izgubilo time što smo jedna od retkih zemalja u Evropi koja nema strategiju, ministar je rekao da je to teško proceniti.

„Teško je proceniti šta smo izgubili, ali smo verovatno dobili više lutanja i neizvesnosti. Strategija podrazumeva donošenje čitavog niza zakona i predviđa izmene i dopune postojećih“, rekao je on i podsetio da je neophodno usvajanje i zakona o pozorištu, o audiovizuelnim delatnostima, o kuturnom nasleđu kao i izmena i dopuna Zakona o kulturi.

SRBIJA KASKA ZA ZEMLjAMA U REGIONU
Prema rečima Vukosavljevića, kada je reč o oblasti kulture i međunarodnoj saradnji koja se tiče lektorata, kulturnih centara Srbija kaska za zemljama u regionu.

„Imali smo velike propuste, naši lektorati se tope, preuzimaju ih katedre za montenegristiku, bosanski ili hrvatski jezik, dok su druge države bile aktivne. To što nismo mudro radili 25 godina ne možemo za godinu dana da dovedemo u stanje koje priželjkujemo „, rekao je ministar.

Vukosavljević je dodao da veruje da bi nakon otvaranja lektorata u Rimu u septembru, Srbija do kraja godine trebalo da dobije još tri, a naredne pet ili šest.

„Ako za godinu dana sa 10 skočimo na 18 ili 20 biće to veliki i važan rezultat. U interesu nam je da se srpski jezik izučavana velikim univerzitetima u svetu od Kine, Rusije do SAD“, rekao je ministar.

TONEMO SVE DUBLjE KADA JE REČ O GOVORU U JAVNOM PROSTORU
Ministar je ocenio da je neophodno da tema kulture govora dođe u žižu interesovanja javnosti, da se o tome debatuje i govori, „da neko kaže da dobro govorimo u javnom životu ili da bude preoštar i kaže da smo se toliko poprostačili da to ne liči ni na šta“.

„Moje procene su da tonemo sve dublje i dublje kada je reč o govoru u javnom prostoru, pa i u medijima, školama i porodicama. Odgovor ko je za to kriv nemam, ali odgovornost možemo pronaći u duhu vremena, banalnosti jezika u filmovima, u industriji zabave,“ rekao je ministar i dodao da tema kulture govora, kvalitetne upotrebe bogatog srpskog jezika i stila izražavanja zahteva neprestano negovanje.

Prema njegovim rečima, problem bi mogao da se reši tako što će ta tema biti prisutna u javnosti.

„Smatram da su na političkoj sceni kvalitet i kultura govora veoma ugroženi. Ne čuju se dobri tonovi vrlo često ni iz najviših predstavničkih tela ni u medijima. Rečnik se kruni i banalizuje iz dana u dan, to su spori procesi koji ostavljaju posledice i preokret nije moguć za nekoliko meseci budući da su procesi koji su doveli do tog stanja trajali duže“, rekao je Vukosavljević.

NARODNI MUZEJ I MSU NAJVEĆI VIDLjIVI REZULTATI
Kao najveće vidljive rezultate ministarstva u vreme svog mandata Vukosavljević je naveo otvaranje Muzeja savremene umetnosti i Narodnog muzeja i otklanjanje 15 godina duge nepravde, nehata i propusta sistema.

Ministarstvo je dalo maksimalnan dopinos okončanju ta dva projekta koji su predugo trajali i predstavljali sramotu naše društvene stvarnosti, rekao je on.

Vukosavljević je podsetio da će krajem septembra ili početkom oktobra biti otvoren i Kulturni centar u Pekingu, što je najveći iskorak u okviru međunarodne saradnje koji je ova država učinila u poslednjih nekoliko decenija budući da je Kulturni centar u Parizu otvoren 1973. godine.

„Biće to povratak na veliku svetsku scenu“, rekao je ministar i dodao da očekuje da do kraja sledeće godine bude otvoren i kulturni centar u Moskvi, a u narednom periodu i oni u Beču, Berlinu, Temišvaru, kako Srbija po njihovom broju ne bi zaostajala mnogo za zemljama u regionu koje imaju i 20-ak.

 

Izvor Beta/N1, 05. avgust 2018.

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u