Bunjevci traže da se ukine akt koji propisuje da se oni smatraju Hrvatima

„Oni koji predstavljaju hrvatsku manjinu u Srbiji, a ćute na povampirenje ustaštva u Hrvatskoj, nas Bunjevce prikazuju kao Hrvate“

Savez bačkih Bunjevaca traži sednicu odbora Skupštine Vojvodine, i zahteva da se ukine uredba iz 1945. godine iz kojim se propisuje da se Bunjevci smatraju Hrvatima.

Pitanje Bunjevaca i akta Narodnooslobodilačkog odbora Vojvodine iz 1945. godine kojim se propisuje da se oni imaju smatrati Hrvatima i dalje nije dobilo svoj istorijski epilog. To je jedan od razloga što je Savez bačkih Bunjevaca (SBB) uputio oštro reagovanje u kojem kaže da je dosta bilo i traže da se ovaj zahtev hitno stavi na razmatranje u Skupštini AP Vojvodine i konačno proglasi ništavnim. „Oni koji predstavljaju hrvatsku manjinu u Republici Srbiji, a ćute na povampirenje ustaštva u Hrvatskoj, nas Bunjevce prikazuju kao Hrvate, otimajući nam jezik, kulturu i tradiciju i nazivajući nas nekakvim ’bunjevačkim Hrvatima’, a država to ćutke posmatra”, stoji u saopštenju SBB-a, koji zahteva da se uoči izbora za manjinske nacionalne savete ovo pitanje konačno reši.

Pre nešto manje od dve godine Bunjevački nacionalni savet uputio je zahtev Skupštini Vojvodine, kao pravnom nasledniku nekadašnje najviše vlasti pokrajine, da se poništi odluka iz 1945. godine kao akt diskriminacije i asimilacije. Ovaj zahtev podržala je i stranka Savez bačkih Bunjevaca. Predsednik SBB-a Mirko Bajić za „Politiku” kaže da prema njihovom saznanju postoji zahtev tri člana skupštinskog odbora za pravosuđe da se sazove sednica.

Takođe već je usaglašeno da bi akt koji bi skupština trebalo da donese bila deklaracija kojom se ocenjuje da je dokument iz 1945. godine bio protivan ljudskim pravima i akt nasilne asimilacije. Usaglašeni tekst na skupštinskom odboru trebalo bi da bude prosleđen Skupštini na glasanje. Bajić je podsetio i da je pre šest meseci Vlada Vojvodine dala podršku donošenju takve deklaracije, a da se ipak od tada ništa nije dogodilo.

„Mi ne tražimo da deklaracija ima bilo kakvo retroaktivno dejstvo, već da se ubuduće takve stvari više ne dešavaju i da se ne manipuliše Bunjevcima i njihovim imenom. Sada imamo situaciju da žetvene svečanosti Dužijancu organizuju oni koji se definišu kao bunjevački Hrvati, i država prati tu manifestaciju, a da mi ne znamo da li postoji nacionalni savet ’bunjevačkih Hrvata’ koji je to odobrio”, kaže Bajić. Dodaje da se protivi svrstavanju Bunjevaca na bilo koju stranu i da su oni „grana u slovenskom stablu koja je bratska i sa Hrvatima i sa Srbima”, ali da ne žele da im se uskrati pravo da se osećaju i izjašnjavaju kao Bunjevci.

KUJUNDžIĆ OSTOJIĆ: VERUJEMO DA ĆE AKTUELNA VEĆINA IMATI SLUHA DA REŠI NAŠE PITANjE
Predsednica Bunjevačkog nacionalnog saveta Suzana Kujundžić Ostojić, povodom sutrašnjeg nacionalnog praznika Bunjevaca Dana Dužijance, izjavila je da ta nacionalna manjina u Srbiji i dalje od nadležnih traži da ukinu akt iz 1945. koji propisuje da se oni smatraju Hrvatima.

Kujundžić Ostojić je u izjavi za Tanjug podsetila da su Bunjevci više puta u poslednjih 10 godina tražili da se poništi akt u formi naredbe iz 1945. godine kojim se svi Bunjevci, bez obzira na ličnu izjavu, imaju smatrati Hrvatima.

„Poslednjih 10 godina od različitih vlasti smo tražili da ukinu taj akt, a verujemo da će aktuelna imati sluha da reši naše pitanje”, rekla je ona i dodala da problem Bunjevaca nije rešen iako je nedavno došao na međudržavni nivo.

Prema njenim rečima, prava Bunjevaca se zbog tog dekreta mešaju sa pravima Hrvata.

„Naša prava su neuporediva u odnosu na našu brojnost, jer se institucije rukovode time, i ako tako gledano, Bunjevci su zbog tog dekreta stavljeni na marginu”, rekla je predsednica i navela da se u Srbiji 16.500 ljudi izjasnilo da su Bunjevci.

„Nemamo Zavod za kulturu, lektorat na fakultetu, predmete u srednjoj školi i druga prava koja imaju Hrvati koji ih ostvaruju kroz institucije, a ne kroz samostalnu borbu kakvu mi sami vodimo, kako bi očuvali naš jezik, kulturu i tradiciju”, rekla je ona.

Predsednica Bunjevačkog nacionalnog saveta, osnovanog 2003. godine, podsetila je da je poslednji zahtev da se taj akt „diskriminacije i asimilacije” ukine, upućen Skupštini Vojvodine pre dve godine.

„Tada nam je rečeno da će zahtev stići na red, ali da moramo da napravimo veliki naučni skup koji će potvrditi autohtonost našeg naroda. Uz podršku pokrajine održali smo skup, ali nakon toga ništa nije učinjeno po našem pitanju”, rekla je Kujundžić Ostojić i upozorila da Hrvati jakom državnom podrškom bunjevački narod „prevlače” u hrvatski.

Nacionalni praznik Dan Dužijance biće obeležen sutra u Subotici sa željom da se dekret što pre ukloni i verom da će upornost pobediti svaku vrstu politike pa i onu najvišu na međudržavnom nivou, rekla je Kujundžić.

Ona je kazala da će skupu između ostalih prisustvovati državni sekretar Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Ivan Bošnjak i jedan od potpredsednika pokrajinske vlade Mihalj Njilaš.

Prema njenim rečima, danas u Srbiji živi 58.000 Hrvata, a pre 100 godina, u Velikoj Narodnoj Skupštini Vojvodine, Bunjevci su imali 86 poslanika, a Hrvati 2.

 

Autor Aleksandra Isakov

 

Izvor Tanjug/Politika, 14. avgust 2018.

Dnevne vesti
Pratite nas na YouTube-u