Hoće li se zaista od 2020. služiti vojni rok?

Regrutni sastav Srbije se od 2011. godine do danas, zbog ukidanja obaveznog služenja vojnog roka, smanjio za čak 500.000

Državni vrh razmatra da već od 2020. ili 2021. godine ponovo uvede obavezno služenje vojnog roka u Srbiji. Mladići – vojni obveznici, u kasarnama će provoditi tri ili šest meseci, a prilikom zapošljavanja u javnoj službi imaće prednost.

Da se u vojno-bezbednosnim krugovima analiziraju mogućnosti da Srbija ponovo ima regrutni sastav oružanih snaga, o čemu se već dugo spekuliše u javnosti, u utorak je potvrdio predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić. Konačna odluka o budućem ustrojstvu vojske, ipak, još nije doneta, a kako je šef države najavio, zavisiće od analiza i procena Ministarstva odbrane i raspoloživih finansijskih sredstava.

— Radimo sve da bismo sačuvali mir, da bismo preventivno mogli da delujemo protiv svakoga ko bi pokušao da povede agresiju na nas – rekao je u utorak Vučić na aerodromu Batajnica. — Ne plaše nas medijske kampanje protiv eventualnog služenja vojnog roka. Naš narod dovoljno je pametan da prepozna dobre namere i rad u opštem interesu.

Vučić je podsetio na prošlogodišnje medijske napade zbog toga što Srbija nema jednogodišnji vojni rok.

— Danas, kada se razmatra mogućnost ponovnog uvođenja vojne obaveze na tri meseca, govore mi da želim da uvedem zemlju u rat. Kritičari bi trebalo prvo da se sami sa sobom dogovore za šta su, a čemu se protive – naveo je Vučić.

Inicijative za ponovno vraćanje obaveze služenja vojske u stručnoj javnosti pravdaju se sve ozbiljnijim bezbednosnim izazovima, politikom vojne neutralnosti, ali i slabljenjem resursa za odbranu. U prilog ovome navodi se jednostavna činjenica da se od 2011. godine do danas, zbog neupućivanja regruta i starenja „drugopozivaca“ brojno stanje rezervnog sastava istopilo čak za 500.000!

Najave vrha države pozdravlja nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske SCG general Dragan Paskaš i ističe da je došlo vreme za promenu odluke o suspenziji obaveze služenja vojnog roka.

— Samo puna vojna obaveza, osvežena modernim duhom može biti garant bezbednosti države. Lično, smatram najboljim model šestomesečnog vojnog roka, uz slobodne vikende i savremeniji pristup obuci. Život u kasarni obavezno bi trebalo da prate kursevi informatike, vožnje, stranih jezika i ostalih disciplina. Boravak u takvoj vojsci ne bi bio gubljenje vremena, što se često čuje među mladima.

I vojni analitičar Aleksandar Radić ocenjuje da bi vraćanje vojnog roka bilo korisno za društvo.

— To je jedini mehanizam za stvaranje obaveze prema državi kod mlađih generacija. Kod nas je uvek bio problem odnos države i pojedinca. Jednostavno rečeno, mi smo narod koji ne poštuje svoju državu – ocenjuje Radić i napominje da je tromesečna obuka prekratka, ali je šest meseci dovoljno za osposobljavanje.

General Milomir Miladinović iz Kluba generala i admirala ističe kao najbolji kombinovani sistem, koji pored profesionalaca uključuje i vojnike na služenju vojnog roka.

— Ovaj model obezbeđuje popunu, ali i dovoljan broj rezervista. Jer posle obustave obaveznog služenja i uvođenja dobrovoljnog koncepta 2011. godine za kasarne se prijavilo manje od 10.000 mladića i devojaka. Stanje rezervnog sastava, zbog toga, umanjeno je za oko 180.000 vojnih obveznika. Istovremeno, zbog prekoračenja starosne granice, broj obveznika iz rezervnog sastava smanjen je za dodatnih oko 300.000 osoba – jasan je Miladinović.

VOJSKA BEZ POPUNE
Popuna vojnicima najveći je izazov za svaku profesionalnu armiju, a jedina garancija punog stroja jeste – vojna obaveza. — U jeku reforme oružanih snaga 2010. definisano je brojno stanje od 10.918 profesionalnih vojnika i 36.000 pripadnika mirnodopske vojske. Puna popuna jedinica nikada nije do kraja izvršena. Profesionalni vojnik, uz to, može da raskine ugovor kad god poželi. Sa takvim kadrom ne može da se gradi siguran sistem odbrane – podseća general Dragan Paskaš.

 

Autor R. Dragović

 

Izvor Večernje novosti, 22. avgust 2018.

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u