Bošnjaci traže zabranu Njegoša i Kiša?

Bošnjačko veće u Crnoj Gori demantuje navode medija o zahtevima da se zabrane Kiš i Njegoš

Više bošnjačkih organizacija uputilo je apel ministarstvima prosvete i kulture Crne Gore da „u skladu sa svojim zakonskim ovlastima i dužnostima”, pokrenu postupke zabrane i uklanjanja iz školskih programa dve knjige – „Gorski vijenac” Petra Prvog Petrovića Njegoša i „Peščanik” Danila Kiša.

Kako navodi crnogorski portal CDM, to traže Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti (BANU), Bošnjačko nacionalono veće savet u Crnoj Gori, Bošnjačko nacionalno veće u Srbiji, Bošnjačka kulturna zajednica i grupa drugih bošnjačkih organizacija, a isti zahtev je poslat i ministarstvima u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Hrvatskoj i Sloveniji.

U obrazloženju zahteva se kaže da je „sadržaj navedenih knjiga godinama bio naučno-književna osnova za konstruisanje nacionalističkih i drugih anticivilizacijskih i dehumanizirajućih odnosa, posebno prema islamu i muslimanima”, prenosi crnogorski CDM.

Kako navodi crnogorski portal, oni krive Njegoša, jednog od najvećih srpskih i crnogorskih pisaca, kao i Kiša, člana Srpske akademije nauka i umetnosti, jevrejskog porekla, da su svojim delima, odnosno „mržnjom prema islamu i muslimanima“, stvorili izvor mržnje i sukoba između naroda koji žive na tlu bivše SFRJ., prenosi Tanjug.

„Posebno ističemo da je anticivilizacijska poruka navedenih knjiga doprinela da država Bosna i Hercegovina postane mesto koje je na najdrastičniji način bilo izloženo rušiteljskim nagonima dvaju ključnih nacionalističkih ideologija 20. veka, odnosno velikosrpske i velikocrnogorske ideologije, koje su bile projecirane kroz agresiju protiv BiH, kada je počinjen genocid nad Bošnjacima”, navodi se u obrazloženju, u kome se tvrdi i da su pomenuta dela i rasistička.

Autori inicijative porede dela Njegoša i Kiša sa delima Adolfa Hitlera i protive se da bilo koja nagrada nosi ime Njegoša i Kiša.

„U ovom kontekstu, apelujemo na Vladu Crne Gore, pozivamo premijera i ministre da ponište odluku o tzv. ‘Njegoševoj nagradi’ i na taj način iskažu poštovanje prema muslimanskim žrtvama, Bošnjacima i Albancima, koje su počinjene u Crnoj Gori od istrage poturica pa do ratova 90-ih”, ističu bošnjačke organizacije.

One Vladi daju rok od 100 dana da postupi po zahtevu, pre nego što se obrate institucijama Evropske unije, Ujedinjenih nacija, kao i drugim međunarodnim organizacijama.

U crnogorskom Ministarstvu prosvete odgovorili su da ne planiraju da menjaju postojeći plan i program.

„Crna Gora je multikulturalna i multietnička zemlja koja se ponosi upravo svojim različitostima, a čijem razvoju nastavni plan i program do sad nije bio prepreka, već naprotiv”, saopštila je portparolka tog resora Milica Lekić.

 

Izvor Politika, 18. oktobar 2018.

NE TRAŽIMO ZABRANU
Bošnjačko veće u Crnoj Gori odbacilo je, kako su naveli, insinuacije u vezi sa „misterioznim” apelom isključivanja iz nastavnih programa dela Petra Petrovića Njegoša i Danila Kiša.

U Veću smatraju da se radi o „senzacionalističkoj podmetačini” kojom se pokušava isprovocirati nacionalna i verska netrpeljivost u Crnoj Gori, prenela je RTCG.

„Bošnjačko veće nije potpisalo nikakav dokument kojim se traži zabrana pomenutih autora. Apel koji je udruženje građana sa drugog kontinenta uputilo našim vlastima ne smatramo vrednim pažnje, makar ne na način na koji su medijski uspeli da uznemire javnost Crne Gore i šire”, naveli su u saopštenju.

Crnogorski mediji danas su preneli da je više bošnjačkih organizacija uputilo apel ministarstvima prosvete i kulture Crne Gore da „u skladu sa svojim zakonskim ovlastima i dužnostima”, pokrenu postupke zabrane i uklanjanja iz školskih programa dve knjige – „Gorski vijenac” Petra Prvog Petrovića Njegoša i „Peščanik” Danila Kiša.

To traže, kako je naveo crnogorski portal CDM, Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti (BANU), Bošnjačko nacionalno veće u Crnoj Gori, Bošnjačko nacionalno veće u Srbiji, Bošnjačka kulturna zajednica i grupa drugih bošnjačkih organizacija, a isti zahtev je poslat i ministarstvima u Srbiji, BiH, Makedoniji, Hrvatskoj i Sloveniji.

Oni krive Njegoša, jednog od najvećih srpskih i crnogorskih pisaca, kao i Kiša, da su svojim delima, odnosno „mržnjom prema islamu i muslimanima”, stvorili izvor mržnje i sukoba između naroda koji žive na teritoriji bivše SFRJ, piše KdM, a prenosi Tanjug.

 

Izvor Politika, 18. oktobar 2018.

 

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u