Kralj Aleksandar dobija spomenik u Beogradu

Kralj Aleksandar Karađorđević dobiće spomenik između dva dvora, prekoputa spomenika caru Nikolaju Romanovu

Kralj Aleksandar Karađorđević dobiće spomenik u Beogradu i to između dva dvora, prekoputa spomenika caru Nikolaju Romanovu, na mestu koje je predložio predsednik Aleksandar Vučić. Ovo je juče potvrdio Goran Vesić, zamenik gradonačelnika Beograda, za Studio B, i dodao da će ovu ideju sledeće godine vlast realizovati.

— Kralj Aleksandar bio je glavnokomandujući u toku Velikog rata i istrajavao je sa srpskom vojskom do poslednjeg dana u svim velikim bitkama i povlačenju preko Albanije. Takođe, bio je prva žrtva fašizma u Evropi i zaslužuje da dobije spomenik u našoj prestonici – rekao je Vesić.

Predlog da kraljevi Petar Prvi i Aleksandar Karađorđević dobiju spomenik u Beogradu, identičan onom koji je 1936. podignut u Parizu, datira od pre petnaestak godina i to, pre svega, zahvaljujući inicijativi arhitekte Milana Pališaškog i brojnih njegovih kolega.

Oni su predlagali da se replika spomeničke kompozicije podigne na uzvišenju između Novog i Starog dvora. Tako bi se, tačno naspram spomenika caru Nikolaju Drugom Romanovu, našao monument čija je centralna figura kralj Aleksandar na konju, dok mu njegov otac kralj Petar Prvi s desne strane daje mač, a s leve strane amove konja drži Franš d’Epere, francuski general. I tu ima simbolike – upravo je Petar Karađorđević dolaskom na presto 1903. godine politički kurs zemlje sa Austrije okrenuo ka Rusiji i Francuskoj.

U godini obeležavanja veka od početka Velikog rata, 2014, njihov predlog podržala je uprava Beograda i Odeljenje likovne i muzičke umetnosti SANU. I Izvršni odbor SANU dao je zeleno svetlo da replika pariskog spomenika bude postavljena između dva dvora, podseća akademik Milan Lojanica i dodaje da su inicijativu uputili Skupštini grada.

Pre četiri godine Goran Vesić, tadašnji gradski menadžer, obećao je da će spomenici kralju Petru Prvom Oslobodiocu i kralju Aleksandru Ujedinitelju biti podignuti i da se razmatra nekoliko lokacija za tu namenu. On je juče, istina, podsetio na taj predlog uz ogradu, prenosi Beoinfo, da bi „Beograd ipak trebalo da ima originalno rešenje”.

Jedino je Krunski savet dinastije Obrenović tada bio protiv lokacije za monument. On je smatrao da je podizanje spomenika na mestu gde su u Majskom prevratu 1903. ubijeni poslednji vladari dinastije Obrenović – provokacija.

Ime kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića od prošle godine nosi obala od Ušća do hotela „Jugoslavija”.

POTVRDA SAVEZNIŠTVA SRBIJE I FRANCUSKE U VELIKOM RATU
Kao svedočanstvo savezništva Srbije i Francuske u Prvom svetskom ratu, spomenik kraljevima Petru i Aleksandru otkriven je u Parizu šest godina posle podizanja Spomenika zahvalnosti Francuskoj u najlepšem delu Kalemegdanskog parka. Oba memorijala plod su inicijativa koje nisu potekle iz vrha države. Pokrenuli su je Društvo francusko-srpskog prijateljstva i Udruženje ratnih begunaca. Otkrivanje Meštrovićevog ostvarenja na Kalemegdanu 11. novembra 1930. godine „Politika” je tada opisala kao prazničnu svečanost – kuće su bile okićene francuskim i jugoslovenskim zastavama, a u glavnim ulicama prozori i balkoni bili su ukrašeni cvećem i pirotskim ćilimima.

Temelji bliskosti dveju država poljuljani su u proleće 1999. godine, kada je Francuska učestvovala u NATO agresiji na SR Jugoslaviju. Tada je Spomenik zahvalnosti Francuskoj, na kojem je pre skoro devet decenija ispisano „Volimo Francusku kao što je ona nas volela 1914–1918”, obavijen crnim platnom, a postavljen je natpis: „Neka je večna slava Francuskoj koje više nema”.

FRANCUSKO OBELEŽJE OTKRIVENO NA GODIŠNjICU ATENTATA NA ALEKSANDRA
Na Trgu Kolumbija, u 16. arondismanu, nalazi se skver koji nosi ime kralja Aleksandra Prvog od Jugoslavije. Na njemu je 9. oktobra 1936. godine, na godišnjicu atentata u Marseju, otkriven spomenik ubijenom kralju Aleksandru i njegovom ocu Petru Prvom. Autor grupne skulpture je francuski vajar Maksim Real del Sart, dok je postolje osmislio arhitekta Anri Šejo. Masivni postament od ružičastog granita krase četiri bareljefa u bronzi. Na čeonoj strani ispisano je: „Kraljevima Srbije i Jugoslavije, Petru Osloboditelju i Aleksandru Ujedinitelju. U čast naših velikih prijatelja, od Pariza i Francuske”.

Sa leve strane postamenta ispisano je: „Srbije više nema, ali Vojska je spasena, mi smo spremni da dođemo i nastavimo borbu na tlu Francuske” (telegram princa – regenta Aleksandra predsedniku Poenkareu, decembra 1915).

Na zadnjoj strani postamenta je bronzani reljefni portret kralja Petra iz mlađih dana i njegove reči: „Meni je čast što sam vojničku karijeru počeo pod zastavom Francuske”. Na desnoj strani napisano je „Čuvajte Jugoslaviju, čuvajte francusko-jugoslovensko prijateljstvo”.

 

Izvor Politika, 04. novembar 2018.

Dnevne vesti
Pratite nas na YouTube-u