Iako su i Slovenija i Hrvatska članice Evropske unije, razlike između ove dve komšijske države su toliko velike da se one ne mogu uporediti ni po životnom standardu, niti po poverenju u državne institucije. Zašto je Slovenija, mala nacija s dva miliona stanovnika, uređenija i naprednija od Hrvatske iz koje se poslednjih godina stanovništvo masovno iseljava, pita se hrvatski Večernji list i navodi statistiku koja ide u prilog njihovim susedima.
Prema objavljenim podacima, prosečna plata u Sloveniji je 1.100 evra, što je za 234 evra više nego u Hrvatskoj. Samo pet odsto rođenih u Sloveniji živi izvan granica zemlje, dok je to slučaj sa svakim petim Hrvatom. Velika je, takođe, i razlika u kvalitetu visokog obrazovanja, pa se tako Univerzitet u Ljubljani nalazi na 325. mestu rang liste svetskih univerziteta, dok Zagrebačko sveučilište na istoj listi zauzima tek 692. mesto. Ništa bolja slika nije ni kada je reč o rezultatima đaka na PISA testovima. Dok su slovenački učenici iznad proseka zemalja OEBS-a, hrvatski školarci su po matematičkoj, čitalačkoj i matematičkoj pismenosti ispod proseka za zemlje OEBS-a.
Iako je i Hrvatska od 2013. punopravna članica EU, Slovenija se, ocenjuje list, tretira kao ozbiljna država, a ne kao „zemlja slučaj” i niko je ne stavlja u isti koš sa Hrvatskom, Rumunijom, Bugarskom koje imaju ozbiljnih demografskih i privrednih problema, kao i visok stepen korupcije. Slovenci se, dodaje se, ne suočavaju sa kritikama Brisela ni kada postave žicu na granici, niti kada Bosance zapošljavaju na crno i za slabo plaćene poslove.
Tragajući za uzrocima ovih razloga, sagovornici Večernjeg ističu da je Slovenija imala uravnoteženiji i pametniji put transformacije iz socijalističkog u kapitalistički sistem, na koji su uticali prestižni ekonomisti poput Jože Mencingera. S druge strane, prema mišljenju politikologa Zdravka Petaka, u Hrvatskoj je ta transformacija bila bliže grabežu. Slovenci su, dodaje on, uvek imali ravnomerniji regionalni razvoj, nisu gurali sve u Ljubljanu nego i u Novo Mesto, Maribor.
I sociolog Drago Čengić kaže da je početkom 80-ih Slovenija stalno gledala preko granice i prepisivala recept za kapitalizam.
„Zakonito postupanje institucija u Sloveniji je bitan element njihove državnosti kao kontinuiteta bez obzira na to ko je na vlasti. Mi imamo niz političara u vlasti i opoziciji koji ne razmišljaju šta je stvarna misija politike, sve se svelo na dvorske igre. Nikoga nije briga za probleme u nauci, umirućim industrijama, ali je važno nekoga optužiti za veleizdaju. Često se ponašamo kao da za našeg života treba sve uništiti za privatne potrebe, a budućnost je deklarativno bitna”, ističe Čengić za Večernji list.
Izvor Politika, 22. januar 2019.