N. Babić: Trgovinski rat SAD i Kine ili kolt protiv filozofije tai či

Kineski je stav jasan. Peking želi postići dogovor, ali u načelnim pitanjima nikada neće činiti ustupke

Po povratku kineskog pregovaračkog tima iz Vašingtona i nakon što je u Pekingu svima jasno da američki predsjednik Donald Tramp u trgovinskom ratu protiv Kine neće odustati od taktike maksimalnog pritiska, kineske vlasti su najavile prvi korak odmazde na povećanje carina na 200 milijardi vrijedan kineski izvoz u SAD na 25 odsto.

Kina je danas odbacila Trampove optužbe je kineska strana prekinula trgovinski sporazum i najnovije carine za kinesku robu, najavivši uvođenje carina od 5 do 25 odsto za 5.140 američkih proizvoda koje će se početi naplaćivati 1. juna, navodi se u saopštenju Komisije za carinsku tarifu Državnog vijeća NR Kine.

U saopštenju se navodi da će Kina povećati carine na 25 odsto, 20 odsto ili 10 odsto na dio američkog uvoza u zemlju vrijednog 60 milijardi dolara. Za stavke koje su prethodno bile podložne carine od 5 posto, stopa će ostati nepromijenjena. Odmah nakon saopštenja Kine o carinskoj odmazdi, pali su berzanski indeksi Dow, S&P 500 i NASDAQ.

Povećanje i dodatne carine u Kini su odgovor na američki unilateralizam i trgovinski protekcionizam. Kineska strana je saopštila kako se još uvijek nada da će se SAD vratiti na ispravan put bilateralnih privrednih i trgovinskih konsultacija i raditi zajedno s Kinom u nastojanju da se na temelju uzajamnog poštovanja postigne obostrano koristan sporazum, navodi se u saopštenju.

Međutim, trgovinski rat neće stati i više se ne čini da su carine Vašingtona dio pregovaračke taktike, misleći da će se Kina uplašiti. Američki trgovinski predstavnik Robert Latizer izjavio je u petak kako ga je predsjednik Donald Tramp uputio da započne proces podizanja carina na sav preostali uvoz iz Kine, a detalji bi trebali biti objavljeni u danas. Američki ministar financija Stiven Mnučin izjavio je istog dana “kako od sada nema planova za dalje trgovinske pregovore između Sjedinjenih Država i Kine”. Dok SAD prijete politikom “maksimalnog pritiska”, termin koji se koristi za ekonomsko podrivanje Kube, Venecuele, Irana, Sirije, Sjeverne Koreje i drugih zemalja, Državno vijeće i partijski vrh Kine na čelu s predsjednikom Si Đinpingom su se pripremili za različite scenarije. Kineski izvoz u SAD je oko tri puta manji po vrijednosti i nemoguće je dalje ići sa simetričnim carinama. Dakle, treba očekivati nove mjere i odustajanje od uvoza američke robe. Posljedice ove mjere su do sada najviše osjetili američki poljoprivrednici, koji su ostali s neprodanom prošlogodišnjom žetvom i urodom što su tradicionalno plasirali na kinesko tržište.

Donald Tramp je uvjeren da će riješiti taj problem, što je poručio putem Tvitera, iako američkim farmerima još nisu isplaćena obeštećenja za prošlu godinu. Naime, zbog blokade rada savezne vlade ranije ove godine i “nesporazuma” Bijele kuće s Kongresom, nije bilo pravne mogućnosti da se osiguraju milijarde dolara koje bi farmerima poslužile da prežive krizno razdoblje. Tramp je obećao da će riješiti taj problem, iako i sam zna da su procedure takve da predsjednik nema ovlašćenja da  preraspoređuje novac iz državnog budžeta i riznice zavisno od raspoloženja i kako se probudio.

“Uzećemo Kini kroz carine desetine milijardi dolara. Oni koji kupuju te proizvode mogu ih sami napraviti u Sjedinjenim Državama, što bi bilo idealno, a mogu ih kupiti od zemalja za koje nemamo carine”, napisao je Tramp na Tviteru.

“Onda ćemo potrošiti isto ili više novca, kojeg Kina više neće moći trošiti, kupujući proizvode od naših velikih patriotskih poljoprivrednika, što je mali postotak ukupnih carina, pa ćemo dijeliti hranu narodima koji gladuju diljem svijeta”, dodao je Tramp, iako i sam zna da je to što je napisao, blago rečeno, besmislica.

Tramp je ponovio da će Kina platiti za njegovu kampanju, a ne američki potrošači. Međutim, cijene su već porasle za brojne proizvode, od bicikala, strojeva za šivanje pa sve do opreme za kućne ljubimce, a podaci kojima raspolaže vlada pokazuju da su američki potrošači bili pogođeni poskupljenjima već nakon prvoga kruga uvođenja carina u jesen, koje su bile samo uvertira u opšti trgovinski rat između dvije ekonomske velesile.

FILOZOFIJA TAI ČI PROTIV KAUBOJSKOG KOLTA
Vašington je bio arogantan zbog percepcije vlastite snage, vjerujući da su carine dovoljne da slome Kinu. Odgovor Kine pokazuje tai či filozofiju. Peking se drži se svojih načela, ne bojeći se trgovinskog rata i čvrstom izdržljivošću je pokušavao ne nasjesti na američke provokacije.

Kako brojni američki stručnjaci, čak i izvori iz vlade koji žele ostati anonimni, tvrde da je žestoka američka ofanziva iracionalna i da će naškoditi američkoj privredi. Donald Traamp i njegovi istomišljenici o ovom pitanju se očito nadaju da će žestoki rat carinama, bez presedana u istoriji svjetske trgovine, slomiti kinesku volju u jednom naletu i prisiliti Peking da u kratkom roku prihvati neravnopravan trgovinski sporazum. Ali neprekidne provokacije i prijetnje Bijele kuće više su pokazatelj tjeskobe i želje da ova taktika što prije da željene rezultate.

Ali to je nerealno očekivati. Kina se nikako neće kockati i potpuno je spremna i za ovaj scenario. U vrijeme kada se carinski rat približio vrhuncu, Kina se psihološki i taktički sve više pripremala za najgori mogući scenario. Što prije SAD počnu ostvarivati svoju prijetnju i nakon carina od 25 odsto na 200 milijardi kineskog uvoza nametnu i carine na ukupan kineski uvoz, trgovinski rat će prije doći do ključne tačke i nakon toga će ući u pat poziciju.

Percepcija da Kina takav rat ne može podnijeti je pogrešna procjena i fantazija. Da nisu ozbiljno isprovocirani, ljudi u Kini nikada ne bi podržali bilo kakav oblik trgovinskog rata. Međutim, kada se Kina na nešto prisiljava, za ljude u zemlji ništa nije nepodnošljivo ako je potrebno da očuvaju svoj suverenitet i dostojanstvo, kao i dugoročni razvojni put na koje kineski narod ima pravo. Očito je da Tramp nema dovoljno stručne savjetnike koji bi ga poučili kako se razgovara sa Kinezima ili kako se tretiraju Kinezi.

Kineska filozofija tai či naglašava nužnost održavanja trezvenosti i racionalnosti u svakom trenutku. To je filozofija koja se protivi impulsivnosti i fokusira se na izdržljivost. Dok se nosila s američkim trgovinskim ratom, Kina je uvela mjere za proširenje svoje politike otvaranja. Drugim riječima, uz povratak američkom carinskom ratu, Kina i dalje ostaje posvećena stvaranju povoljnijeg unutrašnjeg i spoljnog okruženja iz prostog razloga da može podnijeti trgovinski rat.

Američka vlada tvrdi da će prikupiti 100 milijardi dolara od carina, a novac bi se mogao iskoristiti za kupovinu američkih poljoprivrednih proizvoda. To je zaista smiješno i puka retorika za zavaravanje američke javnosti. U doba kada trgovinska globalizacija nastavlja smanjivati ulogu carina, Vašington prijeti da će oživjeti proizvodnju u Sjedinjenim Državama s prihodima od carina, nametanjem sankcija i ostalim preprekama.

Kineski je stav jasan. Peking želi postići dogovor, ali u načelnim pitanjima nikada neće činiti ustupke, niti će trgovati svojim temeljnim interesima. Nasuprot tome, američki stav je od početka bio nedefinisan. Podstaknut nerealnim očekivanjem, Vašington je izražavao optimizam koji nije imao veze sa stvarnošću, da bi iznenada samovoljno mahao “carinskom batinom”. Kina je pojasnila svoj stav i pokušaće situaciju gurnuti u dobrom smjeru. Ako SAD i dalje budu igrale triler “tobogana smrti”, snosiće posljedice.

KO ĆE PLATITI CENU TRAMPOVOG “TOBOGANA SMRTI”
Problem je što će u ovom konkretnom slučaju američka država i Volstrit preživjeti, vojno-industrijski kompleks i FED takođe, ali ko će platiti cijenu? Američka vlada je već potvrdila porast cijena brojnih proizvoda u Sjedinjenim Državama, i to nakon simboličnog prvog kruga carina na 50 milijardi kineskog izvoza u SAD. Teško je u ovom trenutku procijeniti posljedice opšteg trgovinskog rata, pa čak i učinak 25 odsto carina na 200 milijardi dolara kineske robe koja se uvozi u SAD. To ćemo znati tek kroz nekoliko mjeseci, ako ne na kraju 2019. godine.

Njujork tajms već vidi prve žrtve, i sigurno ne griješi, bez obzira na iracionalnu mržnju uredništva ovog lista prema američkom predsjedniku. Ova godina obećava da će biti vrlo teška za američke poljoprivrednike, koje je neuspjeh trgovinskih pregovora s Kinom vjerojatno lišio velikog tržišta, a tome treba dodati nepovoljne tržišne uslove i pad prihoda, piše Njujork tajms. Tramp je obećao farmerima da će američka vlada od njih kupiti proizvode, ali rezultati izbora 2020. će uveliko zavisiti od toga može li predsjednik zaključiti trgovinske sporazume s nekoliko država, posebno s Kinom.

Ova godina će biti teška za poljoprivrednike na američkom srednjem zapadu. Prihodi padaju, sve više farmi bankrotira, a regija pati od posljedica poplava koje su smanjile broj stoke i pretvorile polja u neobradive jame, piše Njujork tajms . A onda je došla vijest iz Vašingtona da su propali trgovinski pregovori s Kinom, koja odavno kupuje poljoprivredne proizvode upravo iz američkog srednjeg zapada. Donald Tramp je nametnuo nove carine a Peking već najavljuje mjere odmazde.

Ovaj fijasko je bio još jedan udarac američkim poljoprivrednicima, koji prije nekoliko dana nisu uopšte sumnjali u uspjeh trgovinskog sporazuma. Međutim, sada moraju početi novu sezonu, a da ne znaju ko će kupiti njihovu žetvu i mogu li spojiti kraj s krajem. Iako je Tramp obećao pomoći poljoprivrednicima, njihovo je nezadovoljstvo očito. Konkretno, počeli su sumnjati u njegovu pregovaračku taktiku i zabrinuti su za svoju budućnost, obzirom da ukupna poljoprivredna industrija prolazi kroz teška vremena.

“Mnogi ljudi su jednostavno očajni, jer žele podržati predsjednika Sjedinjenih Država. Međutim, bilo je vrlo teško biti usred tih teških pregovora, jer se nada ne može ponijeti sa sobom u banku i za nju dobiti kredit”, rekla je Nensi Džonson, izvršna direktorica Udruženja uzgajivača soje iz Sjeverne Dakote.

Tramp je uglavnom popularan u ruralnom srednjem zapadu, posebno zato što je napravio izmjene i dopune zakonodavstva o životnoj sredini. Međutim, njegova želja da Kini nametne carine se sudarila s tržišnim instinktima poljoprivrednika, koji svjedoče odlasku inostranih profitabilnih tržišta. Poljoprivrednica iz Ajove Džolin Risen se nadala da će se sklopiti trgovinski ugovor, ali priznaje da su dugotrajni pregovori već naštetilo njenom poslovanju. “Samo ću reći: učinite nešto, postignite bilo što. Ovdje nas ta nesigurnost samo ubija”, rekla je Džolin Risen.

Ipak, Tramp je rekao da će pomoći poljoprivrednicima da prežive ovo razdoblje neizvjesnosti. Konkretno, američki je čelnik sugerisao da će američka vlada kupiti poljoprivredne proizvode od farmera vrijedne milijarde dolara.

Farmer iz Indijane Fil Remzi razumije razloge koji su podstakli predsjednika da revidira trgovinske sporazume, ali je istaknuo kako ga loše stanje u poljoprivredi pogađa kao čovjeka i kao radnika. Prema njegovim riječima, zbog štednje, on mora živjeti bez zdravstvenog osiguranja i ne može sebi priuštiti kupovinu neke opreme. “Prije godinu dana sam bio vrlo strpljiv. Sada sam vrlo zabrinut”, rekao je. Fil Remzi, koji je glasao za predsjednika, primijetio je da ga je, prije svega, naljutila Kina, koju su Sjedinjene Države optužile da je odbila ispuniti niz obećanja, ali i Kongres, koji se usprotivio novom trgovinskom sporazumu s Kanadom i Meksikom.

“Tramp sam ne može učiniti sve. Potrebna mu je potpora cijele američke vlade”, objasnio je američki farmer. Izostanak sporazuma s Kinom je posebno loš za Nebrasku, teško pogođenu poplavama u martu, koje su obradivo zemljište pretvorile u devastirane površine i natjerale neke od lokalnih poljoprivrednika da razmišljaju o tome mogu li uopšte nastaviti zarađivati za hleb na svojoj zemlji. “Mnogo se stvari nagomilalo. Moramo se nositi s mnogim stvarima. Očito je da je trgovina jedan od problema. Kao i vrijeme”, rekao je predsjednik kancelarije Farmi Nebraske Stiv Nelson.

Džeri Mor je četvrta generacija farmera koja uzgaja soju u Ajovi i sve je više razočaran. “Sviđa mi se činjenica da predsjednik želi promijeniti situaciju. Ali sada nam trebaju rezultati”, istaknuo je. Prema njegovim riječima, ako predsjednik ipak uspije dovršiti trgovinske pregovore, sljedeće godine to može odrediti ishod predsjedničkih izbora. “Ako predsjednik uspije održati svoja obećanja, teško će izgubiti. Ali ako ne uspije, pobjeda će biti vrlo upitna”, zaključio je Mor.

 

Autor N. Babić

 

Izvor logicno.com, 13. maj 2019.