Peking sve više prodaje američke državne obveznice

Zašto je Kina odlučila da preduzme ovaj korak i kako bi to moglo uticati na američku privredu?

U jednoj godini je Peking, najveći inostrani vlasnik američkog javnog duga, prodao vrijednosnih papira američke riznice u vrijednosti od 67,2 milijarde dolara, od čega posljednja prodaja ostvarena u martu ove godine, kada je prodato preko 20 milijardi dolara američkog duga. Podaci za april još nisu objavljeni. Zašto je Kina odlučila preduzeti ovaj korak i kako bi to moglo uticati na američku privredu?

Kina je najveći inostrani nosilac američkog javnog duga, a sprovela je najveću prodaju vrijednosnih papira američke riznice u dvije godine, smanjujući svoja ulaganja u ovaj posao na 1.120 milijardi dolara. Naravno, ovo je još uvijek veliki iznos, ali je trend smanjivanja očigledan.

Podsjetimo i da se Rusija gotovo u potpunosti riješila američkih državnih obveznica. U maju 2017. je Rusija imala američkih državnih obveznica u iznosu od 110 milijardi dolara, da bi do kraja 2018. prodala gotovo sav portfelj i zadržala je oko 14 milijardi dolara američkog duga. Nakon toga je prodala još dio američkog duga i sada u rezervama zemlje ima 13,7 milijardi dolara američkih vrijednosnih papira. Pad je još značajniji ako uzmemo 2012. godinu, kada je Rusija držala preko 170 milijardi dolara američkog duga.

“To je prije svega politička odluka. Središnja banka Rusije je držala 30 odsto svojih aktiva u američkim državnim obveznicama i uvijek je za to bila kritikovana. Prema tome, s obzirom na američke sankcije, korak usmjeren na smanjenje dolarskih rezervi djeluje logično”, rekao je Sergej Suverov, glavni analitičar brokerske kompanije BKS.

Sada je Kina u 12 mjeseci koji su završili u martusmanjila svoja ulaganja u vrijednosne papire američke riznice za 67,2 milijarde, odnosno 5,6 odsto kineskih ulaganja u tu imovinu, prema investicionoj banci UBS. Prema analitičarima, Kina ne prijeti da će prestati kupovati američke vrijednosne papire ili se upustiti u neposrednu prodaju, koja je prethodno već uzdrmala tržište obveznica.

Peking je najvjerovatnije učinio taj korak da obrani nacionalnu valutu. Zapadni analitičari su uvjereni da bi masovna prodaja američkih državnih obveznica mogla pogoršati trgovinske pregovore s Vašingtonom, jednom od dvije najveće ekonomije na svijetu, a dugoročni učinak tih mjera bi bio nejasan. Međutim, trgovinski pregovori su propali i nema naznaka za njihovo ponovno pokretanje. Barem ne kratkoročno.

Važno je napomenuti da izdavanje trezorskih obveznica Vašingtonu dopušta finansiranje povećanja javne potrošnje, stimulira privredni rast i održava niske kamatne stope. Ako se Kinezi odluče riješiti američkog javnog duga ili značajno smanje njegov udio tržišta, doći će do neravnoteže. Vašington doslovno zavisi od stranih kupaca tih vrijednosnih papira. Masovna prodaja trezorskih zapisa uzrokovala bi drastičan porast kamatnih stopa, što bi zadalo strašan udarac prvoj svjetskoj privredi. “Masovna prodaja američkih trezorskih obveznica je najmoćnije oružje koje Kinezi mogu koristiti u sukobu sa Sjedinjenim Državama. Ako bude potrebno, oni će ga iskoristiti”, kaže ekonomist Sung von Son.

Kina je prvi nosilac američkog javnog duga, čak i nakon što je njen udio pao na 17,3 odsto u poređenju s drugim vladama i najniži je od juna 2006. Japan i Velika Britanija su na drugom i trećem mjestu na popisu. Problem za Vašington je što se američkog duga ne rješavaju samo središnje banke, već i privatni investitori koji su ubrzali prodaju američkih dužničkih vrijednosnih papira. U martu su prodali američki dug u vrijednosti 21,7 milijardi dolara, pokazuju podaci koje je u srijedu objavio američki ministar finansija.

Japan, drugi po veličini nosilac američkog duga, povećao je svoje udjele u trezorskim zapisima u martu na 1.078 milijardi dolara, najviše od novembra 2017. Međutim, podatci američkog ministarstva finansija pokazuju da je Japan u martu prodao 11,07 milijardi dolara duga američke vlade, najviše od februara 2018. godine. Državni dug Sjedinjenih Država je ove godine porastao iznad 22.000 milijardi dolara, a predviđa se da će se nastaviti rasti svake godine za 1000 milijardi dolara tijekom sljedeće decenije.

TRAMP: “UBIJAMO IH CARINAMA, KINA JE POTPUNO UBIJENA”
Odluka Pekinga da pokrene prodaju američkog duga, iako ne tako masovnu kako neki tvrde, takođe je politička odluka, posebno u uslovima trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama u kojem Donald Tramp vjeruje da pobjeđuje.

Američki predsjednik Donald Tramp se pohvalio kako njegove povišene carine na kineski uvoz u SAD štete Kini, dok njegovoj zemlji donose korist u smislu ekonomskih dividendi. “Ubijamo ih s carinama, Kina je potpuno ubijena”, rekao je Tramp za Foks njuz u intervjuu snimljenom prošlog dana i emitiranom juče.

Tramp je tvrdio da će Sjedinjene Države uzeti 100 milijardi dolara i više nakon podizanja carina 10 maja. Takođe je rekao da je povišenje carina izazvalo egzodus kompanija iz Kine i da mnoge premještaju proizvodnju u druge azijske zemlje, uključujući Vijetnam, čime je stegnuo vijke kineskoj privredi. Peking je kao odgovor usvojio odlučniji kurs i otkad je Tramp naglo podigao carine je signalizirao da se bilo kakvi potencijalni razgovori neće uskoro nastaviti.

 

Izvor logicno.com, 20. maj 2019.