Može li srpski BDP rasti sedam odsto godišnje?

Računalo se da će mere Prištine smanjiti privredni rast. Ali se nije računalo da će podbaciti Fijat, EPS i Železara

Pokazali smo da možemo i to u uslovima fiskalne konsolidacije, kaže ministar finansija Siniša Mali. Jednogodišnji privredni rast nije dobar pokazatelj, nerazvijene ekonomije trebalo bi da rastu brže, smatra Danko Brčerević, glavni ekonomista Fiskalnog saveta. Srpski privredni rast, čini se, ima krizu identiteta. U zavisnosti od toga koga pitate, on je ili impresivan ili katastrofalan. Ako bi jednom rečju morao da opiše srpski rast, Danko Brčerević, glavni ekonomista Fiskalnog saveta, rekao bi – nezadovoljavajući.

Ivan Nikolić, saradnik Ekonomskog instituta, odgovorio bi potpuno suprotno – zadovoljavajući. Da je srpski rast „daleko od potencijala“, misli Lazar Šestović, glavni ekonomista Svetske banke za Srbiju. Još teži je odgovor na pitanje – kako da se u Srbiji ostvari kineski san o rastu. Sve svoje znanje i svu energiju uložiću u to, rekao je nedavno predsednik Aleksandar Vučić. Svetska banka skrojila je i model po kojem Srbija može da raste magičnih sedam odsto godišnje.

Mislim da to jeste moguće, kaže ministar finansija Siniša Mali.  „Čvrsto verujem u to da naša ekonomija može da raste još brže. Najteža vremena su iza nas i kad dobro uradite fiskalnu konsolidaciju, kad imate jake temelje javnih finansija, onda možete da se koncentrišete na to na koji način možete da rastete u budućnosti. I nije to neki Siniša rekao. Svetska banka sa svojim ekspertima stoji iza toga“, objašnjava ministar finansija.

PUT DO KINESKE SEDMICE VODI PREKO NEMAČKE
Da u evropskim zemljama takve stope rasta nisu uobičajene, smatra Danko Brčerević, glavni ekonomista Fiskalnog saveta. „Malo je verovatno da se to dogodi u Srbiji. Bilo bi dobro da Svetska banka objasni pretpostavke koje je koristila. Odnosno, šta bi u Srbiji trebalo da se promeni da bi ona imala toliki rast“, ističe.

Analitičari Svetske banke merili su iste indikatore i u Srbiji u Nemačkoj. Ukoliko bi Srbija po njima uspela da se izjednači sa Nemačkom, onda bismo uspeli da naš rast uvećamo za tri-četiri odsto.  To je moguće samo ako Srbija, umesto sedam miliona Srba, uveze sedam miliona Nemaca, rekao je član Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov. „Nama su potrebne institucije kakve postoje u Nemačkoj. Nemačka je ovde simbol evropskih standarda i evropskih institucija“, objašnjava Lazar Šestović.

Svetska banka navodi četiri oblasti u kojima je Srbija daleko od Nemačke. Nemačka država je efikasnija od srpske, kvalitet javnih usluga, poput zdravstva i školstva je daleko bolji. Nemačko finansijsko tržište je razvijenije, pa mala preduzeća imaju bolji pristup kapitalu. Nemačka radna snaga je kvalifikovanija. U Srbiji, državna preduzeća uživaju poseban tretman, država je vlasnik ili ih novčano pomaže. Najkraće rečeno, srpski put do kineskog rasta vodi preko Nemačke.

REGION RASTAO BRŽE
Da bi se to dostiglo potrebno je vreme, kaže Ivan Nikolić. Mi smo potrošili i kredite i godine, dodaje. „Ako posmatramo samo tekuće parametre, to je sasvim korektno i zadovoljavajuće. Problem je nivo gde se mi nalazimo u odnosu na razvijenije zemlje. Da ne govorimo o Nemačkoj“, ističe Nikolić. Za nas je možda relevantnije ono što se dešava u sličnim zemljama centralne i istočne Evrope, dodaje Danko Brčerević iz Fiskalnog saveta.  „I tu je možda relevantnije istraživanje u kome smo pokazali da Srbija ima nizak rast zato što u njoj nisu dovoljno razvijene institucije. Što se ogleda u visokom nivou korupcije i niskom nivou vladavine prava“, kaže Brčerević.

A to istraživanje pokazalo je da korupcija smanjuje srpski privredni rast za jedan odsto. U parama, to znači da godišnje u Srbiji negde ispari oko 400 miliona evra.  To kaže Fiskalni svet, imate ove druge institucije koje kažu da se stvari bitno popravljaju, oponira Ivan Nikolić. „Ako pogledate stavove najrelevantnijih kreditnih institucija u svetu, videćete da su njihovi izgledi po pitanju srpske ekonomije znatno bolji, što je apsurdno. Imamo instituciju u Srbiji koja kritikuje, koja stalno izlazi sa pesimističnim ocenama i stvarnost ih, nažalost, vrlo brzo demantuje“, dodaje Nikolić. A kakav je sada srpski privredni rast? Očaravajući ili razočaravajući? U prvom tromesečju ove godine bio je 2,3 odsto. Plan je da do kraja godine dostignemo 3,5, dakle na pola puta do kineskih sedam.  Rast u prvom kvartalu jeste razočaravajući, ali je očekivan, odgovara Lazar Šestović iz Svetske banke.

PRVO TROMESEČJERAZOČARAVAJUĆE
„Prošle godine u istom tom kvartalu smo govorili kako je rast bio visok, jer je baza iz 2017. godine bila niska. Ovde se stalno radi prilagođavanje u odnosu na bazu iz prethodne godine. Taj rezultat smo očekivali, o tome smo pisali u svojim izveštajima“, podseća Šestović. Da je rezultat iz prvog tromesečja zadovoljavajući, smatra Ivan Nikolić. Rast se, kako kaže, kreće u projektovanim okvirima. Jer smo kao otežavajuću okolnost imali drastičan pad ekonomija evrozone i prištinske takse.

Računalo se na to da ova mera Prištine smanjiti privredni rast. Ali se nije računalo da će podbaciti tri najveća srpska kapitalca – Fijat, EPS i Železara. Smederevska čeličana je, zbog kvota je uveo Brisel, u prva dva meseca ove godine imala pad proizvodnje. Kasnije se proizvodnja oporavila. Proizvodnja struje u prvom tromesečju nije dostigla prošlogodišnji nivo. „Fijat“ je u prva četiri meseca proizveo samo 15.000 automobila. To znači, da ako nastavi ovim tempom, učinak ove kompanije će do kraja godine biti manji za petinu u odnosu na 2018. godinu.

Sa druge strane, dobro je da se održava visoka stopa rasta građevinarstva, dodaje Ivan Nikolić.  „To je doprinos ovih infrastrukturnih radova. Treba dodatno da popravimo stanogradnju. Ključna vodilja rasta je sektor usluga, što je posledica dobrih rezultata fiskalne konsolidacije, odnosno povećanja plata i penzija“, objašnjava Nikolić.  A šta se u međuvremenu dešavalo u komšiluku? Region je rastao brže. U prvom kvartalu ove godine Bugarska je rasla 3,4 odsto, Mađarska – 5,2 odsto, Rumunija – 5,1 odsto. Svetska banka i dalje stoji na proceni da će srpski privredni rast ove godine dostići 3,5 odsto. „Postoji, međutim, mogućnost da ćemo možda morati da korigujemo procenu malo na dole. Za sada stojimo na istoj pretpostavci“, upozorava Lazar Šestović.

PROŠLA GODINAOČARAVAJUĆA
I dok je rezultat iz prvog tromesečja neke razočarao, prošlogodišnji rast od 4,3 odsto očarao je ministra finansija Sinišu Malog. Po tom pokazatelju, Srbija je, kaže, u top deset evropskih ekonomija.  „Nemojte da smetnete s uma, stopa rasta od 4,3 odsto prošle godine je izuzetno viska. Pokazali smo da možemo i to u uslovima fiskalne konsolidacije“, odgovara ministar finansija. Ako bi se snaga privrede merila samo prema stopi rasta, onda bi 2018. godine Srbija, na primer, bila jača privreda od Nemačke. Nemački rast bio je 1,4 odsto, baš kao i belgijski ili danski.

To je kratkoročni indikator i ne može da bude dobar pokazatelj, smatra Danko Brčerević.  „Zemlje koje su manje razvijene trebalo bi da imaju veće stope rasta. Zbog nerazvijenosti Srbije, ona bi trebalo stalno da bude među pet najbrže rastućih evropskih ekonomija. Eto, desilo da se budemo među prvih deset ekonomija. Brojevi ne pokazuju da smo mi među vodećim evropskim ekonomijama“, kaže Brčerević.

Jedna godina ne znači baš puno i bitno je pogledati duži period, dodaje Lazar Šestović.  „Od izbijanja svetske ekonomske krize do danas, prosečan srpski rast bio je 1,2 odsto. Kad se tako posmatraju stvari, situacija je mnogo ogoljenija“, smatra Šestović.  Ako se 2010. godina uzme kao početna tačka, za devet godina ukupan srpski rast bio je 15,7 odsto. Zemlje centralne i istočne Evrope rasle su dvostruko brže. A Kinezi su išli kao brzi voz. I za devet godina njihov ukupan rast bio je oko 90 odsto.

„Ova epizoda, koja je počela 2015. godine, sa pozitivnim stopama rasta traje. Prosečna stopa rasta od 2,9 odsto u poslednje četiri godine nije nimalo loša. Uvažavajući sve ove uslove u kojima smo se našli i stravične mere štednje koje smo prošli. Ne možemo da budemo nezadovoljni“, zaključuje Nikolić.  Ne možemo da budemo nezadovoljni što nemamo tih magičnih, kineskih sedam odsto. Nemaju ga ni mnogo razvijenije zemlje od nas. Ali, bar slovenačkih ili mađarskih četiri odsto, ipak, ne bi trebalo da budu magija.

 

Autor Anica Telesković

 

Izvor RTS, 30. maj 2019.

Pratite nas na YouTube-u