N. Babić: Putinova poseta Rijadu je dokaz jačanja ruskog uticaja na Bliskom istoku

Ono što Putin sada donosi na sto su opcije za Saudijce: Rusija sada predstavlja održivog i stabilnog partnera za sve zalivske i arapske zemlje uopšteno

U ponedeljak, 14. oktobra, ruski je predsednik Vladimir Putin posetio Saudijsku Arabiju. Po dolasku ga je dočekao kralj Salman, ali je ruski vođa većinu sporazuma pregovarao sa prestolonaslednikom Muhamedom bin Salmanom. U uvodnom delu protokola je došlo do malog incidenta, jer orkestar kraljevske garde nije uspeo odsvirati rusku himnu, pa su izvođenje na društvenim mrežama nazvali „Saudijski remiks ruske himne“.

SAUDIJSKI VOJNI ORKESTAR POZDRAVLjA PUTINA
Predsednika Vladimira Putina dočekalo je u Saudijskoj Arabiji pomalo čudno izdanje ruske himne. Izvođenje je bila daleko od savršenog. Možda je greška osrednja, ako se uporedi s nekim najgorim neuspelim intonacijama himni, kao što je bio slučaj s američkom, prilikom posete Donalda Trumpa Rijadu.

Čitav vojni orkestar, propraćen značajnim odredom počasne garde, nastupio je za kralja Salmana i Vladimira Putina unutar palate, ali im intonacija ruske himne nije baš išla od ruke. Da budemo fer, himna je bila pomalo prepoznatljiva, barem u početku. Čini se da je saudijski kraljevski orkestar nešto naučio iz krajnje sramotne verzije američke državne himne koju je izveo 2017. godine kako bi pozdravio američkog predsednika Donalda Trampa. Ta je izvedba američke himne bila u kategoriji najkatastrofalnijih izdanja državnih himni, a možete je naći na internetu.

PRVA POSETA PUTINA SAUDIJSKOJ ARABIJI OD 2007. 
Nakon susreta s kraljem Salmanom, ruski predsednik je ozbiljniji deo pregovora odradio sa prestolonaslednikom Muhamedom bin Salmanom. Kako nalaže protokol, Vladimir Putin se u društvu prestolonaslednika kratko obratio novinarima.

„Vaše Visočanstvo, vrlo sam srećan što vas ponovo vidim, ovaj put u Saudijskoj Arabiji. Kao što ste videli, već smo započeli detaljnu raspravu o čitavom nizu pitanja o našim odnosima. Saudijski kralj i ja smo ih detaljno pregledali tokom razgovora i prijema. Vaša Visosti, cenimo vaše lične napore za jačanje čitavog spektra rusko-saudijske saradnje, uključujući trgovinska, privredna i investiciona područja. Kao što sam već rekao, naša trgovina raste. Uz vašu podršku, Fond za javna ulaganja Saudijske Arabije izdvojio je 10 milijardi dolara za zajedničke projekte s Ruskim fondom za javna ulaganja. Dobro funkcioniše i mehanizam automatskih zajedničkih ulaganja. Naše zemlje zajedno rade na rešavanju velikih međunarodnih i regionalnih problema. Sarađujemo u Ujedinjenim nacijama i G20, gde će Saudijska Arabija sledeću godinu preuzeti predsedavanje, a tu je i strateški dijalog Rusije i Zalivskog veća za saradnju arapskih država“, rekao je Vladimir Putin.

„Obojica podržavamo napore za suzbijanje terorističke pretnje i postizanje dugoročnog političkog i diplomatskog rešavanja kriza na Bliskom istoku i Severnoj Africi. Veliku važnost pridajemo rusko-saudijskoj koordinaciji na svetskom energetskom tržištu. Zahvaljujući aktivnom učešću naših zemalja uspeli smo produbiti sporazume u formatu OPEK+ o smanjenju proizvodnje nafte. Vaše Visočanstvo, sva naša saradnja usmerena je na promociju mira i bezbednosti u regionu i stabilizaciju svetske energetske industrije. Sve to daje dobre, pozitivne rezultate. Želim vam se još jednom zahvaliti na vašem trudu na primeni ovih zajedničkih planova“, rekao je Putin u zaključnom delu svog obraćanja pred novinarima.

U stvari, videlo se da je Vladimir Putin došao kako bi uložio napore ka poboljšanju ekonomske saradnje i da se dogovori oko cena nafte, dok je deo pregovora o bezbednosnoj situaciju u Persijskom zalivu, napetostima Saudijske Arabije i Irana, problemima Sirije, Libije, Jemena i drugih u arapskom svetu za javnost ostao nepoznanica.

Ono što znamo je da su ruski predsednik i saudijski prestolonaslednik sklopili više od 20 sporazuma. Ugovori uključuju povelju o dugoročnoj saradnji između Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) i drugih velikih proizvođača nafte, a dve su zemlje potpisale i protokol o energetskoj saradnji. Ruski fond za izravna ulaganja (RDIF), Saudi Bejzik Industri Korporejšn (SABIK) i ESN Grupa dogovorili su se ulagati u projektovanje, izgradnju i upravljanje postrojenjem metanola godišnjeg kapaciteta do 2 miliona tona na Dalekom istoku Rusije, u regiji Amur. Dogovoreno je da najskuplja svetska firma Saudi Aramko stekne 30,76 odsto udela u ruskom Novometu, jednom od vodećih proizvođača naftne podvodne opreme.

Potpisana je izjava o nameri između ruske državne svemirske korporacije Roskosmos i Saudijske svemirske komisije o saradnji u finansiranju svemirskog istraživanja i globalnog navigacijskog satelitskog sistema GLONASS. Raspravljalo se o nameri Rijada da ulaže u ruske LNG projekte, koji su nakon eksplozije Novateka i kompleksa „Jamal LNG“ postali primamljivi ulagačima iz celog sveta. Ruski fond za javna ulaganja, Ruske železnice i Saudijska železnička kompanija potpisali su zajednički sporazum o učestvovanju ruskih kompanija u proširenju železničke mreže Saudijske Arabije.

Vladimir Putin je prvi put nakon 12 godina posetio Saudijsku Arabiju, jednu od najzatvorenijih i najbogatijih zemalja na planeti. Glavni rezultat posete je potpisivanje Povelje zemalja proizvođača nafte, čime će se cene crnog zlata držati na visokoj razini. Arapska štampa ovu je državnu posjetu već nazvala “istorijskom”. Značajno je da je ruski predsednik čak promenio svoje navike zbog posete Saudijskoj Arabiji, odnosno, pre odlaska u UAE je preko ostao noći u Rijadu. Detalji posete, kao što smo rekli, još uvek nisu poznati. No, čak i pre njegovog početka, izvori u Kremlju su izvestili da Vladimir Putin namerava potpisati više desetina investicionih sporazuma vrednih više od dve milijarde dolara u industrijama kao što su poljoprivreda, železnički promet, petrohemija i drugim sektorima.

RUSIJA NAPORNO RADI NA DIZANjU CENE NAFTE
Osim toga, u Rijadu se razgovaralo i o produženju sporazuma o ograničavanju proizvodnje nafte u sklopu kartela OPEK+, koji je zaživeo 2016. s ciljem održavanja visokih cena nafte. Još u jul prošle godine članovi kartela, 14 članova OPEK-a i 10 zemalja izvan organizacije, su se u sedištu organizacije u Beču složili potpisati pakt o trajnoj saradnji.

Radilo se o produženju devetomesečnog sporazuma postignutog u decembru 2017. kako bi se smanjilo ukupno snadbevanje za 1,2 miliona barela dnevno. Sada su sporazumi formalizovani u obliku povelje, što znači da se može očekivati rast cena nafte. San Rusije da drži cenu od 100 dolara za barel.

ARAPI IPAK SEDE NA AMERIČKOJ I RUSKOJ STOLICI
Verovatno se raspravljalo i o pitanju isporuke odbrambenih protivvazdušnih sistema S-400 Saudijskoj Arabiji, jer je ruska delegacija uključivala i direktora Federalne službe za vojno-tehničku saradnju Dmitrija Šugajeva. Moskva je u šali ponudila Rijadu da kupi sisteme nakon napada jemenskih boraca na saudijske rafinerije 14. juna. Treba napomenuti da i Amerikanci pokušavaju iskoristiti sabotažu, zbog čega šalju tri hiljde vojnika u regiju i snadbevaju Rijad sistemima protivvazdušne odbrane, iako apsolutno neefikasnim za asimetrično ratovanje kakvo vode jemenski Huti.

Usput, ministar spoljnih poslova Saudijske Arabije Adel el Jubeir rekao je novinarima nakon Putinove posjete kako su strahovi da će zbližavanje Rijada i Moskve utjecati na odnose s Vašingtonom neutemeljeni.

RASTUĆI UTICAJ RUSIJE NA BLISKOM ISTOKU
Putin je tokom posjete primijetio je da je trgovinska razmjena Rusije i Saudijske Arabije prošle godine porasla za 15 odsto, što se dogodilo nakon posjete kralja Salmana Moskvi u oktobru 2017. I sam kralj je rekao da je Putinova posjeta Rijadu odlična prilika za jačanje prijateljstva dviju zemalja. “Uvijek se radujemo saradnji s Rusijom kako bismo osigurali sigurnost i stabilnost i borbu protiv terorizma,” rekao je kralj. I zaista, Putinova posjeta mora se posmatrati kao dokaz rastućeg uticaja Rusije na Bliskom istoku.

Ovu tvrdnju dodatno potkrepljuje činjenica da su uoči Putinove posjete američke trupe napustile sjever Sirije, jer su njihovi kurdski saveznici sklopili sporazum sa sirijskom vojskom koju je Rusija podržala da “odvrati tursku vojnu ofanzivu.” Nakon Saudijske Arabije, ruski predsjednik je otišao u UAE, koji se takođe smatra najvećim američkim satelitom na Bliskom istoku. Štaviše, putovanje u ovu bliskoistočnu monarhiju prvo je za Putina od 2007. godine. No, put u UAE je logičan, jer je na Bliskom istoku sve nekako povezano, ali Putinova posjeta kao da prije svega diktiraju ekonomski interesi.

Obje arapske zemlje najveći su proizvođači nafte. Tijekom Putinove posjete Rijadu je potpisan 21 dokument o ekonomskoj, naučnoj i tehničkoj saradnji, a ključna je Povelja o saradnji između zemalja koje proizvode naftu. Ali treba imati na umu da je Saudijska Arabija ključna sila za sunitske muslimane i čuvar svetih islamskih mjesta – Meke i Medine. Saudijska Arabija od kraja marta 2015. vodi rat protiv Huta čija se vlast etablirala u sjevernom Jemenu. Trenutno mnoge zemlje Bliskog istoka, uključujući Iran, zagovaraju mirno rješenje krize u Jemenu i Rusiju svi vide kao posrednika koji održava dobre odnose s različitim stranama u sukobu.

Naravno da Rusija može uspješno djelovati kao posrednik između Saudijske Arabije i Irana i pokušati postići detante u Perzijskom zalivu. Nije slučajno što je rusko ministarstvo spoljnih poslova razvilo koncept kolektivne bezbednosti za područje Persijskog zaliva. Jasno je da se o tome razgovaralo tijekom posjeta predsjednika Saudijskoj Arabiji i UAE. Ipak, ako bolje sagledamo stvari, Rusija brani Iran, podupire Bašara el Asada u Siriji i kritikuje rat Saudijske Arabije u Jemenu. No, posjeta Rijadu je ispala pragmatičan potez od obostranog interesa.

Kao što smo rekli, samo nekoliko dana ranije je Putin u šali rekao da bi Rijadu bilo bolje da je tijekom napada jemenskih boraca imao sisteme S-400, a Rijad je ignorisao njegov prijedlog i nedavno je odobrio raspoređivanje oko 3000 američkih vojnika na svom teritoriju, uključujući borbene eskadrile i osoblje protuzračne obrane. No, dolazak direktora Federalne službe za vojno-tehničku suradnju Dmitrija Šugajeva ne isključuje mogućnost prodaje Rijadu sistema koji im sada stvarno trebaju, a to su „Pancir“, „Buk“ i „Tor“, koji su sposobni odbiti pretnje dronova i projektila kojima se služe jemenski borci.

Jasno je da Rijad čvrsto ostaje u orbiti uticaja Vašingtona, barem kad je reč o sigurnosti i odbrani. No, čini se da to Moskvi ne smeta. U stvari, odnosi sa Saudijcima nikad nisu bili bolji. Putin je viđen kako srdačno razgovara sa saudijskim prestolonaslednikom Muhamedom bin Salmanom na međunarodnim sastancima i razgovarao je osobnom i sa saudijskim kraljem Salmanom. Prijateljstvo je dobro odjeknulo u ekonomiji. Trgovinski promet, iako je još uvek relativno nizak, brzo se povećava, za 15 odsto u 2018. i za 38 posto do ovog trenutka u 2019.

Istovremeno, Moskva je saveznik američkog javnog neprijatelja broj jedan: Irana. Saudijska Arabija je prošlog mjeseca optužila Teheran za udare na dva naftna postrojenja, a na svom tlu je ugostila američke trupe kako bi odvratila bilo kakvu „iransku agresiju“. Rijad je upetljan u razorni vojni sukob protiv Jemena i Huta koje podržava Iran, a nalazi se na suprotnoj strani od Rusije u sirijskom ratu, gdje Saudijci naoružavaju protivvladine militante, dok Rusi pomažu vladu u Damasku.

VRIJEME JE ZA PROBOJ?
Iako može zvučati bizarno, Rusija je sada u boljim odnosima sa Saudijskom Arabijom nego prije dve decenije, kada je Putin naslijedio zemlju u ekonomskoj krizi i bio je previše fokusiranom na vlastite probleme da bi preuzeo presudnu ulogu na svjetskoj pozornici. Iako su se dvije zemlje neizravno sukobile u Siriji, saudijski kralj Salman posjetio je Moskvu 2017. godine kako bi razgovarao o rješenju sirijskog sukoba. Dakle, ruski utjecaj na Bliskom istoku očito raste, a Saudijci su prepoznali priliku da se usklade s novim glavnim igračem.

“Ono što se promijenilo tijekom posljednjih nekoliko godina je ruski utjecaj na Bliskom istoku. Puno se povećao, a puno tradicionalnih američkih saveznika gradi odnose s Rusijom posljednjih nekoliko godina i prihvatilo Rusiju kao igrača u toj regiji”, kaže za RT Amar Vakaf, osnivač i direktor Gnososa, organizacije koja izražava mišljenje sudionika u Siriji i na Bliskom istoku. Za Saudijsku Arabiju je posebno važno partnerstvo u sklopu kartela OPEK+ i za održavanje stabilnog tržišta nafte, nešto što je Putin upravo potvrdio kao svoju opredijeljenost u razgovoru prije posjete.

„Niko nije očekivao da će se ruski utjecaj na Bliskom istoku povećati, ali, vjerojatno zbog sirijske krize, to se dogodilo. Osim saradnje s naftom i gasom, mnoge zemlje razmatraju kupovinu ruskog naoružanja”, rekao je Vakaf. „Prerano je ozbiljno razgovarati o tome da Saudijska Arabija kupi S-400“, smatra novinar s Bliskog istoka Ali Rizk. „Odnosi Rijada s Amerikom i konkretno Kongresom već su loši nakon ubojstva kolumnista Vašington posta Džamala Kašogija u saudijskom konzulatu u Turskoj. Mislim da Saudijci ne bi rizikovali da ih pogoršaju s kupovinom ruskog oružja”, kaže Amar Vakaf.

„Kupovina ruskih sistema protivvazdušne odbrane zahtijevala bi zamjenu cjelokupnog trenutnog sistema protivvazdušne odbrane SAD-a s ruskim ekvivalentima. To nije samo vrlo skupa, već i vrlo radikalna geopolitička odluka, za koju mislim da je Saudijci danas ne mogu donijeti, usprkos primjetnim nedostacima američkih sistema“, kaže Grigorij Lukjanov, viši predavač na moskovskoj Višoj ekonomskoj školi. Sistem odbrane koji su stvorile SAD je ograničen. Ima prirodna ograničenja i ranjivosti, a jedno od njih, vrlo važno, jeste da sistem nije pod direktnom kontrolom Saudijaca, već njime upravljaju američki vojni stručnjaci.

Stručnjaci se slažu da je Rusija, kao prijatelj sa skoro svim zemljama na Bliskom istoku, u savršenom položaju za posredovanje u situaciji između Irana i Saudijske Arabije. Ali Putin je upravo isključio „bezobzirnu“ ulogu posrednika i očigledno radije ne bi ulazio u regionalnu politiku tamo gdje ne ona direktno ne utječe na Rusiju i njene prilike.

“Budući da održavamo vrlo prijateljske odnose sa svim zemljama regije, uključujući Iran i arapske države, poput Saudijske Arabije i UAE, sigurno bismo mogli pomoći prenijeti neke poruke između strana, kako bi oni čuli stavove jedni drugih. Ali, budući da osobno poznajem čelnike ovih zemalja, potpuno sam siguran da oni nemaju potrebu za bilo kakvim savjetima ili posredovanjem”, rekao je Putini u intervjuu objavljenom u nedjelju. „Najviše što mogu učiniti je predstaviti neke ideje iz perspektive prijatelja”, rekao je ruski čelnik.

Ljubazni dogovori Moskve i Rijada mogli bi biti zbunjujući za slučajnog promatrača, posebno ako se uporedi s navikom Vašingtona da ekonomskim pritiskom guši druge zemlje. Ali u doba u kojem SAD, posebno što se tiče Irana, diplomatiju doživljavaju kao igru “s nama ili protiv nas”, Rusija istovremeno pregovara, i to često, sa svim suprotstavljenim stranama i time dodatno ističe svoju ulogu na Bliskom istoku. Putin se pohvalio produbljivanjem vojnih veza svoje zemlje s Turskom, isporukom sistema S-400 Ankari ranije ovog ljeta i izjavio je prošlog mjeseca “da su u toku pregovori o isporukama novog oružja”.

Istovremeno, Rusija podržava Asadovu vladu u Siriji koja se bori protiv proturskih islamističkih grupa i neće dozvoliti da se Turska angažuje do te mjere da se poremeti ravnoteža snaga koja je danas očito na Asadovoj strani. Moskva bez puno napora uspijeva uživati u saradnji čak i sa suprotstavljenim akterima, kao što su Izrael i Iran, unatoč izraelskom premijeru Benjaminu Netanjaahuu koji Iran neprestano proglašava nuklearnom prijetnjom. Ono što Putin sada donosi na sto su opcije za Saudijce: Rusija sada predstavlja održivog i stabilnog partnera za sve zalivske i arapske zemlje uopšteno. Rijad se u svojim odnosima sa silama izvan Bliskog istoka pokazao dobrim u pragmatičnom vođenju poslova, a Putin je očito dobro upoznat s tim pristupom. Glavni cilj Moskve je pronaći prijatelje za uzajamno korisna partnerstva, a ne saveznike da zajedno uništavaju rivale.

I dok se čini da geopolitika ne predstavlja prepreku za odnose dviju zemalja, situacija ide u smjeru da je sve više pokazatelja da bi utjecaj kojeg Vašington ima u regiji mogao početi padati. “SAD više nisu sila kakve su nekada bile na Bliskom istoku. S obzirom na to, mudro bi bilo da Muhamed bin Salman možda ne stavi sva jaja Saudijske Arabije u američku košaru”, zaključio je novinar s Bliskog istoka Ali Rizk. Dakle, dok su razgovori o cijenama nafte i investicioni ugovori sigurno bili tema susreta, ne treba isključiti pomak ka dubljem partnerstvu, iako se prema zapadnim diplomatskim standardima zbog različitih stavova bolja saradnja Rijada i Moskve čine nemogućom.

 

Autor Nebojša Babić

 

Izvor logicno.com, 16. oktobar 2019.