Srbija danas potpisuje Sporazum o slobodnoj trgovini sa Evroazijskom unijom

Srbiji će potpisivanjem sporazuma biti otvoren pristup tržištu od 183 miliona ljudi; gotovo 100 odsto proizvoda izvoziće se bez plaćanja carina

Premijerka Ana Brnabić će u Moskvi potpisati Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Evroazijske ekonomske unije i njenih država članica. Taj ekonomski blok članicama omogućava slobodno kretanje robe, usluga, kapitala i radne snage, ali za razliku od EU, svaka država vodi svoju spoljnu politiku. Srbiji će potpisivanjem sporazuma biti otvoren pristup tržištu od 183 miliona ljudi. Dogovorom o slobodnoj trgovini, Srbija će moći da izvozi gotovo 100 odsto proizvoda bez plaćanja carina.

Između ostalog, reč je o izvozu 2.000 tona cigareta, 400 tona kravljeg sira, neograničen izvoz ovčjeg i kozjeg sira, kao i voćne rakije, 90.000 litara vinjaka. Prema sporazumu koji se danas potpisuje, ostaje carina na izvoz automobila iz Srbije. Pored Rusije, članice EEU su i druge bivše sovjetske republike – Belorusija, Kazahstan, Jermenija i Kirgistan.

Prošle godine robna razmena sa ovih pet zemalja članica Evroazijske unije bila je 3,4 milijarde dolara. Iz Srbije je izvezena roba vredna 1,1 milijardu dolara, a uvezena u vrednosti od 2,3 milijarde. Predsednik Aleksandar Vučić je ranije ocenio da je sporazum važan za Srbiju i njenu privredu, i da ojačava poverenje između dve zemlje.

Premijer Medvedev je, tokom posete, istakao da Evroazijska ekonomska unija nije zatvoreni klub, već da ona aktivno razvija međunarodne odnose sa velikim brojem država. Zahvalio je na poziciji Srbije, koja bez obzira na pritiske i evropske procese, nije uvela sankcije Rusiji. „Mi ćemo to ceniti“, poručio je tada predsednik vlade Rusije.

„SARADNjA U INTERESU SOPSTVENIH ZEMALjA I NARODA“
Evroazijska ekonomska unija je osnovana 1. januara 2015. godine na ideju ruskog predsednika Vladimira Putina. Bruto društveni proizvod u EEU je 1,9 triliona dolara, odnosno 3,2 odsto svetskog BDP-a, dok je nezaposlenost 5,4 procenta.

Što se tiče političkih odnosa, za razliku od Evropske unije svaka članica vodi svoju spoljnu politiku, koje su nekad u raskoraku – pre svega u odnosu prema Briselu i Pekingu. Politički i ekonomski odnos s Kinom, posebno u kontekstu njene inicijative „Pojas i put“, presudan je za članice EEU. Tokom posete Srbiji, ruski premijer Dmitrij Medvedev je istakao da se pred zemlje često stavlja izbor između Zapada i Istoka, ali da ne treba ići ni na Zapad ni na Istok, već treba graditi saradnju u interesu sopstvenih zemalja i naroda.

Evroazijska ekonomska unija takođe nastoji da proširi broj svojih stranih partnera, čak i preko regionalnih organizacija, poput ASEAN-a u Jugoistočnoj Aziji.

 

Izvor RTS, 24. oktobar 2019.

KLjUČNO PITANjE – KOLIKU PONUDU MOŽEMO OBEZBEDITI ZA EEU
Direktor Republičkog zavoda za statistiku Miladin Kovačević rekao je za RTS da je potpisivanje sporazuma sa Evroazijskom ekonomskom unijom vrlo povoljno za rast trgovinske razmene Srbije sa zemljama te Unije i za podršku srpskoj ekonomiji zbog veće mogućnosti izvoza. Miladin Kovačević je povodom potpisivanja trgovinskog sporazuma u Moskvi ukazao da je to trgovinski sporazum.

„Da otklonimo svaku sumnju da tu ima neka šira politička dimenzija, to je trgovinski sporazum i pristup tom tržištu. Pri ulasku u EU bismo verovatno morali otkazati takve sporazume. Za sada je to vrlo povoljno za rast naše trgovinske razmene i za podršku našoj ekonomiji zbog veće mogućnosti izvoza“, objasnio je direktor RGZ-a.

Pitanje je, ističe, koliku ponudu može Srbija da obezbedi da bi imala značaju razmenu na tržištu Evroazijske ekonomske unije. Trgovinska razmena Srbije i zemalja Evroazijske unije je 3,4 milijarde dolara, a u taj iznos je uključen i uvoz energenata. „Izvoz nije tako imspresivan, ali raste“, dodao je Kovačević.

Komentarišući napredak Srbije na „Duing biznis“ listi, direktor RGZ-a navodi da je to pokazatelj stvaranja bolje biznis klime i okolnosti za privlačenje investicije. „Do avgusta su strane direktne investiije beležile priliv od oko 2,6 milijarde evra, to znači da ćemo do kraja godine prestići prošlu godinu koja je bila rekordna sa četiri milijarde evra“, napominje Kovačević.

Komentarišući najavljeno povećanje penzija od 5,3 odsto, Kovačević ukazuje da je to uklopljeno u budžetski okvir i aranžmane sa MMF-om, koji nalaže da penzije ne smeju pređu 11 odsto BDP-a kako se ne bi kvarila makroekonomska stabilnost.

 

Naslovna fotografija: tert.am

 

Izvor RTS, 25. oktobar 2019.

Dnevne vesti
Pratite nas na YouTube-u