A. Gajić: Rezolucija o genocidu nad Jermenima je udar Kongresa na Trampov plan za Siriju

„Ovaj potez Kongresa predstavlja neki pokušaj udara na Trampa od strane demokratske većine koja mu je nenaklonjena“, objašnjava Gajić

Masovno ubistvo Jermena pre jednog veka, koje je počinilo Osmansko carstvo, bilo je genocid, utvrdio je Predstavnički dom Kongresa SAD. Ta odluka koju je Turska osudila stigla je baš u vreme političkog sukoba Vašingtona i Ankare.

Donji dom Kongresa SAD, u kojem većinu imaju demokrate, usvojio je sa 405 glasova „za“ i 11 glasova „protiv“ rezoluciju u kojoj se ističe da je ubistvo 1,5 miliona Jermena u tadašnjoj Turskoj, od 1915. do 1923. godine genocid. Rezoluciju je predložio demokratski poslanik i predsednik jermenskog kokusa Adam Šif, koji je njeno usvajanje tražio 19 godina.

POSLE NEUSPELOG PUČA GENOCID
Usvajanjem rezolucije Predstavničkog doma Kongresa SAD, kojom je turski zločin nad Jermenima od 1915. do 1923. godine proglašen genocidom, može se videti namera da se politički iskoristi nešto što jermenskom kokusu 19 godina nije polazilo za rukom, kaže za Sputnjik Aleksandar Gajić sa Instituta za evropske studije. On dodaje da je davno trebalo doneti takvu rezoluciju, ali se to izbegavalo zbog strateške saradnje SAD i Turske, koja je uspostavljena i pre Erdoganovog dolaska na vlast.

„Međutim, odnosi između SAD i Turske drastično su se promenili nakon neuspelog pokušaja puča, koji se desio u Turskoj 2016. godine. Posle tog puča Turska počinje da igra sve samostalniju političku ulogu, odnosno da lavira između različitih interesa i sila“, ocenjuje naš sagovornik. Prema njegovim rečima, Turska je u samoproklamovanu bezbednosnu zonu od 30 kilometara u Siriji ušla uz prećutnu saglasnost SAD i u dogovoru sa Rusima, a zahteva da se iz te zone povuku Kurdi.

INSTRUMENTALIZACIJA ZLOČINA
Gajić ocenjuje da se to vidi iz toga što su Amerikanci zapretili Turcima sankcijama kad su krenuli u tu akciju, a posle toga je došlo do primirja koje je Donald Tramp isposlovao, što je tad izgledalo kao spoljnopolitički uspeh američkog predsednika.

„Ovaj potez Kongresa predstavlja neki pokušaj udara na Trampa od strane demokratske većine koja mu je nenaklonjena, u vrlo složenoj situaciji u Siriji kad on pokušava da izboksuje neki poen za svoju administraciju. A sa druge strane cilj je da se zaoštre dalji odnosi sa Erdoganovom Turskom i da se, zapravo, instrumentalizuje ta tragična situacija sa Jermenima. Zato se u ovom momentu u Kongresu donosi ta rezolucija“, objašnjava Gajić.

Prema njegovim rečima, poziv na razgovor koji je Ministarstvo inostranih poslova Turske uputilo američkom ambasadoru u Ankari je logičan, jer Turska sa stanovišta svojih nacionalnih interesa mora da reaguje na nešto što doživljava kao „potez uperen protiv kemalističke Turske i osmanskog nasleđa“. Podsećamo, Turska je odbacila i deo rezolucije Donjeg doma Kongresa, koji se odnosi na uvođenje sankcija Turskoj zbog antiterorističke operacije „Izvor mira“ na severoistoku Sirije.

DIPLOMATSKA IGRANKA
„To će se sigurno u nekoj meri u narednom periodu odraziti na bilateralne odnose SAD i Turske, koji već više od tri godine nisu dobri, odnosno dramatično su promenjeni u odnosu na decenije pre toga“, kaže Gajić.

Reč je o jednom udaru demokrata na Trampa, ali on neće biti odveć dramatičan, niti će iz korena promeniti tursko-američke odnose, niti će preokrenuti odnose Turske u Siriji u vezi sa sporazumom koji Ankara ima sa Trampom, smatra naš sagovornik. Turci prosto moraju da ispoštuju dogovor kako ne bi bili izloženi merama aktuelne američke administracije, ali svakako moraju i da reaguju na ovakvu rezoluciju Kongresa SAD.

Sagovornik Sputnjika ne isključuje mogućnost da će Turska povući ambasadora iz SAD na konsultacije i dodaje da će verovatno uputiti neku protestnu notu sa „nekom svojom verzijom te istorijske priče“.

KAMENČIĆ U TRAMPOVOJ CIPELI
Kad je reč o Trampu, on je pokušao da sačuva Tursku kao saveznika i pokaže da je Amerika ključni igrač koji svojim potezima može da zadrži Tursku u savezničkom odnosu sa SAD, ali rezolucija „pogoršava njegovu situaciju i nanosi mu neku štetu, naročito posle uspeha u vezi sa ubistvom El Bagdadija“. Rezolucija Trampu nesumnjivo pravi problem više nego što mu neposredno donosi negativan poen, ocenjuje Gajić.

„Pravi mu problem jer komplikuje odnose sa Turskom, koje on pokušava da normalizuje i izgladi, jer je puč iz 2016. godine, koji je predstavljao ključ preokreta turske spoljne politike, zapravo posledica delovanja prethodne Obamine administracije i ’duboke države‘ sa kojom se Tramp takođe rve. U tom smislu, on sad vidi da demokratska većina pravi taj problem i nastupa sa pozicije ’duboke države‘“, objašnjava sagovornik Sputnjika.

Tramp može da doživi rezoluciju Predstavničkog doma Kongresa SAD kao neko remećenje njegovog pokušaja da normalizuje odnose sa Turskom i da spreči da Ankara „iskače“ u svojim spoljnopolitičkim avanturama i radi nešto mimo Amerikanaca i nasuprot američkim interesima, zaključio je Gajić.

 

Autor Vladimir Sudar

 

Izvor Sputnjik, 30. oktobar 2019.

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u