Da li je Kanvas Srđe Popovića umešan u rušenje Eva Moralesa?

Ko su Džanis Vaka Daza, general Vilijams Kaliman i kakve oni veze imaju sa Kanvasom i Srđom Popovićem i svrgavanjem Moralesa u Boliviji?

Nakon što je na izborima 20. oktobra Evo Morales pobijedio na predsjedničkim izborima u Boliviji, pokrenuta je kampanja za njegovo svrgavanje, unaprijed pripremljen plan kojeg su osmislili „prodemokratski aktivisti“ Bolivije povezani s organizacijom KANVAS Srđe Popovića, poznate po dizajniranju planova za razne prevrate i „obojene revolucije“ u svijetu, počevši s onom u Beogradu 5. oktobra 2000.

Evo Morales je na zahtjev generala Vilijamsa Kalimana i vojnog i policijskog vrha podnio ostavku i trenutno se nalazi izvan domovine. Avion s bivšim predsjednikom Bolivije Moralesom napustio je vazdušni prostor Bolivije, napisao je na Tviteru ministar spoljnih poslova Meksika Marselo Ebrard, te dodao kako se prema postojećoj međunarodnoj konvenciji Morales se nalazi pod zaštitom Meksika. „Njegov život i zdravlje nisu u opasnosti“, dodao je ministar Ebrard. Morales je ranije saopštio kako se namjerava uskoro vratiti s još većom snagom i energijom.

„Braćo i sestre, krećem za Meksiko, zahvaljujući vladi tog bratskog naroda koji nam je dao azil kako bi sačuvao naše živote. S bolom napuštam zemlju iz političkih razloga, ali ću pratiti situaciju. Uskoro ću se vratiti s velikom snagom i energijom“, napisao je Morales na Tviteru, iako je operacija svrgavanja tako dobro odrađena da je njegov povratak u bliskoj budućnosti vrlo upitan. U međuvremenu je i ministar obrane Bolivije Havier Eduardo Zavaleta takođe podnio ostavku. Rekao je kako on i Morales, kao glavni zapovjednik vojske Bolivije, nikada nisu izdali naređenja vojnicima i mornarima da dignu oružje na svoj narod, niti će to ikada uraditi. „Ako sada vojska koristi oružje protiv naroda, odgovornost za to je na onima koji su donijeli tu odluku“, dodao je Zavaleta.

Ranije je zapovjednik Glavnog stožera vojske Bolivije, general Vilijams Kaliman izjavio „“da se vojska na molbu policije pridružila održavanju reda na ulicama. Međutim, završni čin svrgavanja Moralesa i prisiljavanje da podnese ostavku je posljedica dugog i mukotrpnog rada nevladinih udruga u zemlji povezanih s organizacijom KANVAS Srđe Popovića i njegovih finansijera. Istaknuta osoba u tom procesu je Džanis Vaka Daza, koja je tijekom susretu s Popovićem u maju prošle godine na svom Fejsbuku napisala: “Trenutno sam u nebu.“

ČESTITKE TRAMPA „SLOBODARSKOM NARODU“ I VOJSCI BOLIVIJE
Američki predsjednik Donald Tramp je juče rekao da je zadovoljan prisilnom ostavkom bolivijskog predsjednika Eva Moralesa u kojoj vidi “snažno upozorenje upućeno nezakonitim režimima u Latinskoj Americi”, pohvalivši pritom vojsku.

“Sjedinjene Države pohvaljuju bolivijski narod zbog toga što želi slobodu i bolivijsku vojsku zato što je poštovala svoju zakletvu da neće štititi samo pojedince, nego i bolivijski ustav. Ovi događaji su snažan znak upozorenja nezakonitim režimima u Venecueli i u Nikaragvi da demokratija i volja naroda uvijek pobjeđuju”, rekao je Tramp, sugerišući da se obruč oko Nikolasa Madura i Daniela Ortege sve više steže, iako najnovija izborna pobjeda peronista u Argentini i pobune u Čileu i početak velikih prosvjeda u Brazilu sugerišu da rekolonizacija Latinske Amerike neće teći tako glatko kako su vjerovali stratezi u Vašingtonu.

RUSIJA: MORALES JE SVRGNUT DRŽAVNIM UDAROM
Za Moskvu nema sumnje. Svrgavanje Eva Moralesa u Boliviji je državni udar. Rusija je duboko zabrinuta time što su se događaji u Boliviji razvijali po obrascu insceniranog državnog udara, bez obzira na to što su vlasti zemlje pokušavale pronaći konstruktivno rješenje na bazi dijaloga, navodi se u komentaru ministarstva spoljnih poslova Rusije. „Izražavamo duboku zabrinutost što je tijekom unutarnje političke krize u zemlji spremnost vlade za konstruktivnim rješenjem na bazi dijaloga bila zbrisana razvojem događaja po obrascu insceniranog državnog udara“, saopštila je službena Moskva.

Naglasili su da Rusija računa na odgovornost političkih snaga Bolivije i poziva ih da pronađu izlaz iz unutrašnje političke krize na temelju ustava. Iako dobro zna da to neće biti tako, Moskva je službeno saopštila kako računa na odgovoran pristup svih članica međunarodne zajednice, susjeda Bolivije, utjecajnih država izvan regije i međunarodnih organizacija.

„Moskva sa zabrinutošću prati dramatičan razvoj događaja u Boliviji, gdje je talas nasilja kojei je pokrenula opozicija spriječila Eva Moralesa da završi predsjednički mandat“, zaključuje se u saopštenju MVP Ruske Federacije, a portparol Kremlja Dmitrij Peskov je izrazio nadu da neće biti miješanja spolja u rješavanje krize u Boliviji.

Kao što smo ranije spomenuli u kontekstu krize u Siriji, službene izjave treba uzimati s rezervom, jer su u Rusiji itekako svjesni da će sljedeća meta biti Venecuela i Nikaragva, dvije zemlje koje su saveznice Rusije i Kine, zbog čega su ruski mediji juče veliku pažnju dali događajima u Boliviji.

OPERATIVCI KAMPANjE SVRGAVANjA MORALESA
U ovu grupu spadaju razne nevladina udruženja, među kojima se ističe Džanis Vaka Daza, koja se predstavila kao „ekološka aktivistkinja “ i za požare u Amazoniji je uspjela okriviti predsjednika Moralesa. Naravno, ovo je apsolutno netačno, između ostalog i zato što bivši predsjednik dolazi iz redova autohtonih naroda, sprovodio je politiku zaštite životne sredine od korporativnih interesa i sve ono što nije išlo u prilog bogatim zemljoposjednicima koji su stvarni vladari nekih provincija. Međutim, kao i u bilo kojoj „obojenoj revoluciji“ nije važno ono što jeste, već što se uspije nametnuti kao „istina“, a tu su Džanis Vaka Daza i Srđa Popović odradili odličan posao.

Inicijativa Daze protiv vlade Bolivije Evo Moralesa, koju ona redovno opisuje kao “autoritarni režim”, je osmišljena da bude apsolutno nevina i ona je promovisala „spas Amazonije i očuvanje ekosistema“. Istovremeno je na svojim računima na društvenim medijima Moralesa prikazivala kao “diktatora” s brkovima u stilu Hitlera, uvijek uz poklič: „Ne!“. Kad su izbili požari u Amazoniji, njezina se strategija promijenila i počeo se koristiti hešteg #SOSBolivia. Daza i njeni saveznici su se mobilisali da iskoriste ekološku krizu do maksimuma, uprkos izveštajima vlade Bolivije da je više od 85 posto požara ugašeno u oko samo osam dana operacija. Čak je i NASA u svom izvještajunavela da su se požari širili svugdje, najviše u Brazilu, ali ne i u Boliviji. No, zagovornici svrgavanja Moralesa i njegove vlade su koristili stare recepte koji se decenijama koriste protiv Venecuele, Nikaragve i Kube.

U srcu kampanje #SOSBolivia nalazi se malo poznata nevladina organizacija nazvana „Rios de Pie“, ili Stalne rijeke, koji je prije tek nešto više od godinu dana osnovala Džanis V. Daza, samoprlogašeni „borac za ljudska prava“. Dok se hešteg širio putem interneta, Dazina organizacija je počela objavljivati vrhunski urađene ikonfografije i fotomontaže, optužujući bolivijsku vladu za širenje požara.

Drugi glavni cilj Daze i njezinih saveznika bio je jačati bijes u inostranstvu, posebno među takozvanim salonskim „ljevičarima“ na Zapadu, te mobilisati klimatske aktiviste protiv Bolivije. Ove moćne grupe, koje se brinu za izumiranje rijetkih vrsta i emisije CO2, pozvale su na mitinge ispred bolivijskih ambasada ovog vikenda širom Evrope. Neke bivše kolonijalne evropske sile su nakon govora Džanis Daze za TEDx u februaru, kada je izložila “strategiju nenasilne borbe” u pristupu svrgavanju Moralesa, odgovorile finansiranjem njene udruženja. Na primjer, španska ambasada u Boliviji je dala novac za njenu kampanju.

Ali Džanis Daza je sve samo ne „ljevičarka“ i pravom smislu te riječi. Njen Linkdin sakriva svoje protivvladine aktivnosti, tvrdeći da se „Rios de Pie trenutno bori protiv Moralesovog režima i organizira obične građane da svoja prava brane nenasilnim protestima”. Daza ima bolivijski pasoš i kao rodni grad navodi glavni grad države Sukre, ali je značajan dio svoje obrazovne i profesionalne karijere provela u Sjedinjenim Državama. Pohađala je Državni univerzitet u Kentu, Ohajo, gdje joj je diplomska teza bila usredsređena na “Autoritarne režime u Južnoj Americi”, a nakon toga je završila akademske programe u Velikoj Britaniji i Čileu. Studirala je i u elitnoj Harvard Kenedi školi, učestvujući u programu ” Vodeći nenasilni pokreti za društveni napredak”.

U njenom aktivizmu u Boliviji joj je veliku podršku dao KANVAS Srđe Popovića, bivši vođa srbijanske grupe za promjenu režima „Otpor“. Popović ju je promovisao na Tviteru, optužujući Boliviju za “loše upravljanje” i “ekološku katastrofu”. Baš kao i njene kolege u drugim zemljama na koje su meta SAD-a, Džanis V. Daza prikriva cinične ambicije za svrgavanje legitimne vlade maskom humanitarne dobre volje, tvrdeći kako se brine za autohtone narode i druge marginalizovane grupe, upravo one koji su najviše koristi imali od Moralesovog predsjedanja.

No, njene sumnjive tvrdnje da prvi autohtoni predsjednik na svijetu ne brani interese autohtonih naroda Bolivije nikome nije upala u oči. Starosjedilačke grupe u Boliviji podržale su Moralesovu kandidaturu širokim marševima tijekom posljednja tri izbora, a ta se podrška uglavnom planira nastaviti. Na sam dan ostavke su sve grupe autohtonih naroda najavile veliki marš na glavni grad Bolivije, ali ih je ostavka zatekla na putu za Sukre.

Jasno je da vladine agencije i razne fondacije u Sjedinjenim Državama i njihove marionete, petokolonaške nevladina udruženja diljem svijeta, za cilj nemaju jamčiti mir i prosperitet naroda za koje se navodno bore. U slučaju Bolivije je u tijeku restauracija desničarske vlade nametnute spolja. Kada govorimo o desničarskim vladama u Latinskoj Americi, to su u pravilu vlade sastavljene od predstavnika bogatih zemljoposjednika i preduzetnika povezanih sa Zapadom, ostataka bivših fašističkih vojnih hunti i neoliberalne političke elite koja je vladala ’90-ih. Nova vlada u Boliviji, osim ako ne dođe do nevjerovatnog obrta, dobiće zadatak da reprivatizuje bogatstvo zemlje i uguši žarišta otpora koja su najveća među autohtonim narodima u ruralnim dijelovima zemlje.

Kolika je odgovornost samog Moralesa za sve što se dogodilo? Velika, gotovo neoprostiva. Evo Morales je s ciljem nacionalnog pomirenja ostavio netaknute vojne elite, kadar u tajnim službama i policiji koji je, bez sumnje, ostao vjeran idejama vojne hunte i prozapadnim marionetama koje su se na vlasti smjenjivale ’90-ih i sve do prvog Moralesovog mandata 2006. godine. Proveo je 13 godina u predsjedničkoj kancelariji, a da nije očistio vojsku, policiju i tajne službe od neprijatelja vlastite zemlje. Ako je nešto i učinio, ovako lako sproveden državni udar u režiji Srđe Popovića, Džanis Vaka Daze i generala Vilijamsa Kalimana je dokaz da s takvim osobama, jednom kada se preuzme vlast demokratskim putem i na izborima, ne treba imati milosti.

Ma kako to zvučalo, sudbina Eva Moralesa je sada manje važna. Račun će, baš kao Argentinci i građani Ekvadora i Brazila, koji su se na izborima odlučili za promjene, platiti građani Bolivije, koji se vraćaju u mračne decenije s kraja prošlog veka u kojima ih čekaju represija, bijeda i siromaštvo. Je li ovo posljednji čin priče s prvim predsjednikom iz redova autohtonih naroda u Latinskoj Americi znat će se već u sljedećih nekoliko dana. U međuvremenu se Srđi Popoviću, Džanis Vaka Dazi i generalu Kalimanu može čestitati na „dobro odrađenom poslu“.

Na kraju, iz ove se priče može izvući pouka. Jednom kada se demokratskim putem preuzme vlast, prvi korak koji se mora učiniti je zabrana rada nevladinih udruženja iz galaksije Otvorenog društva, protjerivanje iz zemlje američkih vladinih agencija i „nevladinih“ organizacija, što je Morales dijelom učio, ali očito ne dovoljno, i na kraju sprovesti čistku u bezbednosnim strukturama i institucijama. Bez tih koraka se ne može govoriti o suverenitetu, a sve političke vođe koji zbog „demokratije“ zaziru od ovakvih koraka mogu doživjeti sudbinu Moralesa da tajno u avionu zemlje koja im ponudi azil moraju napustiti predsjedničku kancelariju i, što je još gore, vlastitu domovinu.

Džanis Vaka Daza i Srđa Popović (Izvor: logicno.hr)

 

Autor Nebojša Babić

 

Izvor logicno.com, 12. novembar 2019.