Vašington će Severni tok 2 i Turski tok proglasiti za „vojnu opasnost“ po SAD?

„Uvrstili smo sankcije protiv graditelja u predlog zakona o vojnoj odbrani za 2020. Skupo će ih to koštati”, prenose mediji Rišovu izjavu

Oktobarski apel „Rojal Dač Šela”, treće najveće kompanije na svetu, američkom Kongresu da ne uvodi sankcije graditeljima „Severnog toka 2”, po svemu sudeći, nije ostavio neki utisak na Kapitol hilu, naprotiv. Koliko proteklog vikenda, Džim Riš, predsedavajući Komiteta za spoljne odnose američkog Senata, obavestio je javnost o najnovijem planu Vašingtona da zaustavi izgradnju „Severnog toka 2”, ali i za Srbiju još značajnijeg „Turskog toka”.

„Prozor se zatvara. Veliki deo ’Severnog toka 2’ je već završen… Uvrstili smo sankcije protiv graditelja u predlog zakona o vojnoj odbrani za 2020. Skupo će ih to koštati. Ako te sankcije prođu, (firme) mogu da stave katanac. Rusi će morati da traže drugi način da to završe, ako su u stanju”, preneli su mediji Rišovu izjavu za „Ju-Es difens njuz”. U međuvremenu, sadržaj dokumenta o sankcijama nije obelodanjen. Ipak, Riš je istakao da je predložena verzija „veoma nalik” Zakonu o zaštiti energetske bezbednosti Evrope, koji je Komitet za spoljne odnose Senata usvojio u julu.

Taj zakon je inače predviđao da Vašington zavede sankcije firmama koje postavljaju cevi gasovoda „Severni tok 2” i „Turski tok”. Letošnja inicijativa u Vašingtonu da se Zakon o zaštiti energetske bezbednosti Evrope iz Senata hitro unese na glasanje u Predstavnički dom (odmah po završetku sezone godišnjih odmora), a zatim dostavi američkom predsedniku Donaldu Trampu na potpis, spotakla se jesenas na domaćem terenu. Mučna debata o sledećem američkom budžetu i dramatični razvoj inicijative o opozivu 45. šefa Bele kuće, skrajnuli su odluku o sankcijama graditeljima „Severnog toka 2” i „Turskog toka” u drugi plan.

S ove strane Atlantika, rusko-zapadnoevropski konzorcijum nastavio je gradnju „Severnog toka 2”, kao što su nastavljeni i radovi na „Turskom toku”. Lampica za uzbunu u SAD upalila se izgleda 30. oktobra, kada je Danska odobrila izgradnju poslednjeg kraka „Severnog toka 2” kroz svoje vode Baltika. Da se nešto u poslednji čas ipak mora preduzeti, postalo je jasno i u Vašingtonu i u Kijevu. Koliko ovih dana, Oleksij Orželj, ukrajinski ministar energetike, najavio je da „Kijev razmatra mogućnost da se žali na odluku Kopenhagena (u korist ’Severnog toka 2’), i to iz ekoloških razloga”. Kome bi se Kijev žalio, ministar Orželj nije precizirao. „Ipak, jasno je da ’Severni tok 2’ neće biti u potpunosti operativan od januara 2020”, poručio je ukrajinski ministar energetike.

S one strane Atlantika, protivnici „Severnog toka 2” svesni su da je ostalo još malo vremena da se osujeti projekat težak oko 11 milijardi dolara. „Ostala su tri meseca da se zaustavi ’Severni tok 2’”, procenio je Atlantski savet u nedavnom tekstu. U razmatranju kome bi među akterima izgradnje ovog gasovoda najpre trebalo uvesti sankcije, protivnicima prvo na pamet pada švajcarska firma „Alsiz”, koja nosi ključni deo posla postavljanja cevovoda u oba gasovoda.

U međuvremenu, uticajni politički lobi protivnika „Severnog toka 2” i „Turskog toka” – u cajtnotu pred mogući skori završetak oba gasovoda – uočio je opciju po kojoj i Kongres i američki predsednik ne mogu, a da ne deluju. Zakon o državnoj odbrani je dokument koji po prirodi stvari svakog poretka mora biti usvojen i ozvaničen. Kada bi to moglo da se desi u Vašingtonu, nije sasvim izvesno. Za konačnu odluku o „aneksu o sankcijama” i profilu predloga zakona o državnoj odbrani SAD koji ide u Kongres, zadužen je Komitet za oružane snage Senata. Koliko ima do uobličavanja konačne verzije dotičnog zakona, zagonetka je. Senator Džim Riš je proteklog vikenda istakao da je predlog „aneksa o sankcijama” usaglašen sporazumom „američke administracije, Predstavničkog doma i Senata i bankarskog sektora”.

Graditelji „Severnog toka 2” budno motre na razvoj prilika u Vašingtonu i ovih dana ubrzano spremaju megabaržu „Akademik Čerskij” za finiš radova na Baltiku.

 

Autorka Tanja Vujić

 

 Naslovna fotografija: iStock

 

Izvor Politika, 26. novembar 2019.

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u