Kako ruska berza uprkos sankcijama ruši sve rekorde?

„Ljudi koji su uložili u Rusiju početkom godine danas su jako srećni“, kaže Andrej Braginski, direktor za odnose s javnošću Moskovske berze

Sankcije ne obeshrabruju Rusku berzu koja jača već godinu dana i svrstava se među najuspješnije na svijetu. Sve zahvaljujući povjerenju, stabilnim osnovama i velikim dividendama, piše AFP.

Dugo zapostavljena i smatrana rizičnom i previše zavisnom od nafte, Moskovska berza čija je kapitalizacija krajem trećeg tromjesečja iznosila 681 milijardu dolara, nasuprot 576 milijardi krajem 2018. godine, sada čini čuda: indeks RTS (denominirano u dolarima) i Moex  (u rubljima) od početka godine su porasli više od 25 odsto i 35 odsto.

Posljednjih mjeseci glavne su agencije za ocjenjivanje povećale ocjene zemlje, poboljšavajući njenu privlačnost za ulagače. U novembru je Moex prvi put prošao na 3.000 bodova.

“Ljudi koji su uložili u Rusiju početkom godine danas su jako srećni”, smiješi se Andrej Braginski, direktor za odnose s javnošću Berze, gladeći kravatu ukrašenu tratinčicama.

Smještena u mirnoj zgradi nedaleko od Kremlja, Moskovska berza je mlada: dva indeksa Micex (otkad je preimenovan u Moex) i RTS rođeni su početkom 1990-ih, u ruševinama SSSR-a, a na početku ruske tržišne ekonomije. Berza integriše ova dva indeksa tek krajem 2011. godine, poprimajući današnji oblik.

Njen nedavni porast je eksplodirao, dok je ruski rast i dalje diskretan (oko 1 odsto u prva tri tromjesečja 2019.). Zapadne sankcije uvedene Rusiji zbog priključenja Krima 2014. godine ostaju na snazi ​​i ipak nanose određenu štetu. Međutim, postoje drugi čvrsti temelji: “Nema duga, postoje rezerve veće od 500 milijardi dolara, nema budžetskog deficita. To je razlika između Rusije i većine ostalih tržišta u nastajanju”, rekao je Andrej Braginski.

Za “dobro zdravlje” ruskih finansijskih tržišta treba zahvaliti politici Ruske centralne banke. Tokom monetarne krize krajem 2014. godine iznenada je podigla stopu na više od 17 odsto kako bi suzbila kolaps rublje, pod uticajem pada cijena nafte i zapadnih sankcija. Od tada ga redovno snižava kako bi dosegla sadašnjih 6,50 odsto.

“Ruska berza je vrlo koncentrisana. Postoji mali broj velikih igrača”, kaže Natalija Orlova, glavna ekonomistkinja Alfa banke. No, određeni broj njih “nedavno je podijelio ogromne dividende dioničarima”, što je značajno poboljšalo tržište dionica.

U maju je plinski gigant Gasprom objavio namjeru da isplati više od polovine očekivane dividende. Danas je dividendni prinos ruskih dionica blizu 7 odsto, što je za današnje prilike u svijetu visoka stopa.

“Mnoge od ovih (velikih) grupa imaju puno novca, malo ulažu zbog nesigurnosti sankcija i međunarodnog konteksta”, kaže Orlova. Ova situacija, u kojoj se donose odluke o isplati dividendi, a pri tome se ne ulažu, može dugo trajati jer sve funkcioniše kako treba”, kaže ekonomistkinja.

Konačno, ruska berza profitira povećanje cijene nafte od početka godine, kao i niza metala – dva važna sektora ruske ekonomije. Ko ima najviše koristi? Strani investitori, koji čine gotovo 50 odsto dionica Ruske berze, ali i ruske institucije.

“Već se pojavljuju novopečeni privatni ruski investitori. Svakog mjeseca na tržištu se pojavi oko 100 000 do 150 000 novih privatnih ulagača”, završava Andrej Braginski.

 

Autor Saša F.

 

Naslovna fotografija: Maxim Shemeto/Reuters

 

Izvor logicno.com, 29. novembar 2019.