Hrvatski novinar: Sulejmani mi je potvrdio da je bio u BiH tokom rata

Na moje pitanje je li bio u BiH, Kasim je odgovorio: „Naravno da sam bio, ali davno, 1993. i 1994. Gde god muslimanima treba pomoć, ja sam tu”

Ubistvo iranskog generala Kasima Sulejmanija (62), zapovjednika brigade Al kuds, američkog neprijatelja broj jedan, lično je naredio američki predsjednik Donald Tramp optužujući ga da je razvijao planove o napadu na Amerikance. Ubijen je u napadu američkih helikoptera na njegov konvoj blizu bagdadske vazdušne luke.

SLIJEDI „OŠTRA OSVETA“
“General Kasim Sulejmani bio je ili ranio hiljade Amerikanaca te je planirao ubiti i mnogo više njih, ali je ulovljen”, napisao je Tramp juče na Tviteru te je dodao da je general bio odgovoran i za ubistva iranskih protestanata. “Iako to Iran nikad neće priznati, u toj su ga zemlji mrzili i bojali su ga se… Morao je biti ubijen prije mnogo godina”, zaključio je Tramp u eksplozivnom tvitu.

Uz generala Sulejmanija ubijen je i Abu Mahdi al Muhandis, dozapovjednik Al-Hašd aš-Šaabi, iračke šiitske vojne formacije. Nema sumnje da Sulejmanijeva likvidacija otvara novo poglavlje u sukobima između SAD-a i Irana s obzirom na to da je Sulejmani bio izuzetno važna karika u iranskoj Revolucionarnoj gardi koja s rezervom broji devet miliona vojnika. Ubistvo generala Sulejmanija ugroziće američke vojnike koji se nalaze u Iraku i Siriji kao i sve američke državljane diljem Bliskog istoka.

“Oštra osveta čeka kriminalce umiješane u ubistvo Sulejmanija i drugih”, poručio je iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenej, a predsjednik Irana Hasan Rohani obećao je da će se osvetiti te da će SAD “skupo platiti taj zločinački čin”.

Iako su svi očekivali trenutnu reakciju Irana: bombardovanje, raketiranje američkih snaga stacioniranih u regionu, poznajući način djelovanja iranske Revolucionarne garde, do toga neće doći jer Iran, bez obzira na sve, u ovom momentu ne želi ući u frontalni sukob sa SAD-om. Iran će se sigurno osvetiti za ubistvo svog generala, ali kada oni odluče da je vrijeme i mjesto za osvetu.

Ubistvo Kasima Sulejmanija dovelo je u opasnost nekoliko hiljada američkih vojnika koji se danas nalaze na teritoriji Iraka i Sirije, koji će po svemu sudeći biti mete osvete. Isto tako ne isključuje se mogućnost napada izvan teritorija Bliskog istoka ili Iraka, kao što je to iranska Republikanska garda činila u protekle četiri decenije na američke i jevrejske interese na Bliskom istoku, ali i diljem svijeta. Odgovor na ubistvo generala Kasima Sulejmanija mogao bi biti upravo takav. Da su i SAD svjesne toga, dokazuje i podizanje nivoa pripravnosti i bezbednosti na najviši nivo u svim njihovim bazama u Iraku i regionu, dok je američka ambasada u Bagdadu pozvala sve građane SAD-a da odmah napuste Irak.

S generalom Sulejmanijem lično sam se susreo dva puta u Iranu, jednom u Teheranu na konferenciji 2016., a drugi put u gradu Mašhadu godinu dana kasnije. Djelovao je jako skromno, vidjelo se da je vagao svaku izgovorenu riječ. Iako nismo dugo razgovarali, kada je saznao da dolazim iz Hrvatske, samo je dobacio pitanje: “Kakva je situacija u BiH?” Na moje pitanje je li bio u BiH, Kasim je odgovorio: “Naravno da sam bio, ali davno, 1993. i 1994. Gdje god muslimanima treba pomoć, ja sam tu.” Na rastanku sam mu rekao neka se čuva, a njegov je odgovor bio: ”Molite se za mene da poginem kao mučenik, to mi je najveća želja.”

Kasim Sulejmani bio je najžešći borac protiv kalifata Islamske države, a zbog tajanstvenih misija koje je obavljao zvali su ga “Džejms Bondom Bliskog istoka”. General Sulejmani bio je prisutan u Iraku od američke invazije 2003., u Libanu i na području palestinske samouprave od ranih 90-ih godina, 2011. dobio je novi zadatak: zaustaviti pohod džihadista na Irak i Siriju. Od tada su u Damasku i Bagdadu prisutni zapovjednici snaga Kuds. Poznato je da je često i lično vodio vojne akcije, kao onu kada je zaustavio ofanzivu islamista prema Damasku i onu prema Bagdadu. Uz to što je obranio Damask i Bagdad, pod njegovim je zapovjedništvom oslobođeno čitavo područje Kusaira i veliki dijelovi provincije Homs u Siriji, Alep, a naposljetku i Istočna Guta.

Zahvaljujući strategiji Kasima Sulejmanija, sirijski predsjednik Bašar el Asad opstao je na vlasti. Nakon što je ISIL zauzeo Mosul, Tikrit i niz drugih gradova, Sulejmani je odmah preuzeo zapovjedništvo i najbolje ljude Kudsa doveo u Bagdad, čime je ujedno pomogao i da se odbrani irački Kurdistan i sam Bagdad. Vojni uspjeh protiv boraca ISIL-a postignut je zahvaljujući tome što su Sulejmanii njegovi savjetnici promijenili strategiju ratovanja i u Iraku i u Siriji, na temelju iskustva u borbama protiv sovjetskih trupa u Afganistanu.

ŠTITIO ISLAMSKU REVOLUCIJU
Prema obavještajnim podacima, Sulejmani je likvidiran na povratku iz Sirije gdje je zapovijedao ofanzivom na provinciju Idlib, zadnje uporište džihadističkih grupa. Zapovjednik iranskih snaga Kudsa cijeli je život posvetio jednom cilju – zaštititi Iran i ideale Islamske revolucije. Al Kuds je pretvorio u organizaciju koja se može suočiti sa svim geopolitičkim izazovima. Uvijek je bio predan Islamskoj revoluciji i živio skromno. Upravo se pod njegovim vođstvom ranih 2000-ih počela razvijati „Osovina otpora Sjedinjenim Državama” na Bliskom istoku, koja i dalje odolijeva politici SAD-a, Saudijske Arabije i Izraela.

Iranski vrhovni vođa Ali Hamenej imenovao je brigadira Ismaila Kaanija zapovjednikom Kudsa i nasljednikom Kasima Sulejmanija kojemu je do sada bio zamjenik.

 

Autor Hasan Hajdar Diab

 

Naslovna fotografija: AP

 

Izvor vecernji.hr, 04. januar 2020.

Pratite nas na YouTube-u