Šta treba znati o koronavirusu i ima li razloga za paniku?

Stručnjaci tvrde da nema nikakvog razloga za paniku i apeluju na građane da ne veruju dezinformacijama koje se šire medijskom scenom

Od koronavirusa koji se prvo pojavio u Vuhanu u decembru prošle godine, prema najnovijim podacima, umrlo je više od 2.200 ljudi, a zaraženo oko 76.000. Više od 80 odsto obolelih imalo je blage simptome, dok je novi koronavirus, Kovid-19, najopasniji za bolesne i starije. Postoje li mere zaštite i šta znamo do sada o koronavirusu.

ŠTA SU KORONAVIRUSI
Koronavirusi su velika porodica virusa koji izazivaju bolesti u rasponu od blage prehlade do težih respiratornih bolesti, poput poznatog bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS-KoV) i teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS-KoV). Pored ovih poznatih, u Kini se pojavio novi koronavirus (2019-nCoV). To je soj koji ranije nije identifikovan kod ljudi.

IZVOR ZARAZE
Koronavirusi su zoonotski, što znači da se prvo razvijaju kod životinja pre nego što se razviju kod ljudi. Da bi virus prešao sa životinje na čoveka, osoba mora da dođe u bliski kontakt sa životinjom koja nosi infekciju. Veruje se da je pijaca Hunan u Vuhanu izvor zaraze koronavirusa.

PERIOD INKUBACIJE
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO) period inkubacije je od dva dana do dve nedelje, a nedavni podaci pokazuju da se može produžiti na 21 dan.

SIMPTOMI KOVIDA-19
Za sada znamo da Kovid-19 možda u početku ne izazove nikakve simptome. Možete biti zaraženi virusom do dve nedelje pre nego što primetite simptome. Do sada poznati simptomi su: groznica, temperatura koja postepeno raste, kašalj, kratak dah i gubitak daha, otežano disanje.

MOGUĆE KOMPLIKACIJE KOVIDA-19
Upala pluća, jak akutni respiratorni sindrom, oštećenje srca ili srčani udar, nepravilan rad srca (aritmija), kardiovaskularni šok, otkazivanje bubrega.

KOJE SU RAZLIKE IZMEĐU KORONAVIRUSA I VIRUSA GRIPA
Infekcije koronavirusom i grip imaju slične simptome koji otežavaju dijagnozu. Virus gripa mnogo je češći i smrtonosniji od Kovida-19.

Glavni simptomi koronavirusne infekcije su groznica, temperatura koja postepeno raste, kašalj i otežano disanje, dok grip često prate i dodatni simptomi: bolovi u mišićima i grlu, curenje nosa ili začepljen nos, kijavica, upaljeno grlo, glavobolja, umor.

KADA I GDE POTRAŽITI POMOĆ
Ako osetite neki od gore navedenih simptoma, a putovali ste u Kinu, Japan, Italiju ili ste bili u bliskom kontaktu sa nekim kome je potvrđen Kovid-19 javite se najbližem zdravstvenom centru.

KAKO SE UTVRĐUJE PRISUSTVO KORONAVIRUSA
Kovid-19 se dijagnostikuje analizom uzorka, krvi, pljuvačke ili tkiva obolelog.

KAKO SE LEČI KOVID-19
Za sada ne postoje specifični lekovi koji bi se primenjivali na ovaj virus. Primenjuje se terapija kojom se ojačava organizam, i ispituje se efikasnost postojećih antiviralnih lekova.

KAKO SE PRENOSI KORONAVIRUS
Koronavirus je respiratorni virus koji se prenosi sa čoveka na čoveka kapljično. To znači da se infekcija prenosi kapima koje bolesna osoba ispušta u vazduh tokom kijanja, kašljanja i razgovora, a udiše ih druga osoba.

PRENOS KORONAVIRUSA PREKO POVRŠINA
Ako kapljice koje sadrže virus dospeju na površinu ili se šire preko kontaminiranih ruku obolelih, neko drugi se takođe može zaraziti dodirivanjem tih površina, a zatim svog lica (oči, usta, nos).

Ručke na vratima, ručice vrata lifta, ograde na stepeništu, mesta za držanje u javnom prevozu su primeri površina koje mogu biti kontaminirane. Još nije jasno koliko dugo virus može da živi na tim površinama – satima ili danima, ali najbolje je izbegavati da dodirujete ove javne površine i pojačate higijenu ruku.

STARIJI MUŠKARCI U POVEĆANOM RIZIKU
Starije osobe i muškarci su pod najvećim rizikom kad je reč o smrtnosti od koronavirusa – prema najobimnijoj studiji do sada, najveći broj žrtava i obolelih upravo je u ovim grupama.

Izveštaj Svetske zdravstvene organizacije (SZO) utvrdio je da je prosečna starost ljudi koji su pozitivni na ovaj koronavirus oko 45 godina, a više od dve trećine obolelih su muškaraci.

Postoje dva moguća objašnjenja:
– muškarci imaju veću verovatnoću od ozbiljne bolesti i potrebno im je bolničko lečenje,
– muškarci su, možda, iz društvenih i kulturoloških razloga, češće bili izloženi virusu na početku epidemije.

DRUGE BOLESTI
Oni su bolovali od drugih bolesti koje su ih učinile osetljivijim na virus, što je bila posledica „oslabljenog imunog sistema ovih pacijenata“: 40 je imalo slabo srce ili oštećene krvne sudove zbog otkazivanja srca i moždanog udara, 12 pacijenata je imalo dijabetes.

MERE ZAŠTITE
Standardne preporuke za sprečavanje širenja infekcije uključuju – pojačanu higijenu ruku (često pranje ruku najmanje 20 sekundi toplom vodom i sapunom), prekrivanje usta i nosa prilikom kašljanja i kijanja, upotrebu maski, dezinfekciju površina, temeljno kuvanje mesa i jaja.

Izbegavanje bliskog kontakta sa svima koji pokazuju simptome respiratornih infekcija kao što su kašalj i kijanje. Takođe, izbegavanje boravka u prostorijama sa velikim brojem ljudi.

KOLIKO JE EFIKASNA UPOTREBA VIRUSNE MASKE ZA LICE
Uz pojačanu higijenu (pranje) ruku i izbegavanje dodirivanja moguće kontaminiranih javnih površina, upotreba maske je jedno od najefikasnijih sredstava zaštite.

VAKCINA PROTIV KORONAVIRUSA
Otkako je izbio novi koronavirus u Kini, naučnici širom sveta pokušavaju da naprave vakcinu kako bi zaustavili širenje epidemije. Nedavno je jedna šangajska farmaceutska kuća napravila uzorke vakcine i toku su testiranja na životinjama.

SIMPTOMI I TOK BOLESTI
Od prvog do petog dana kod pacijenta se javljaju groznica i temperatura. Takođe, mogu da osete umor, bol u mišićima i suv kašalj. Mali broj ljudi je imao dijareju ili mučninu. Petog dana kod pacijenta se može javiti otežano disanje – posebno kod starijih osoba sa istorijom bolesti. Prema izveštaju Univerziteta u Vuhanu, kod 15 odsto pacijenata se sedmog dana javlja akutni respiratorni distres sindrom – sakupljanje tečnosti u plućima. Naredna dva dana pacijenti mogu da osete bolove u stomaku i gubitak apetita. Pacijenti koji se oporave od virusa otpuste se iz bolnice u proseku nakon dve i po nedelje.

DA LI TREBA DA BUDEMO ZABRINUTI
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je da koronavirus nije globalno van kontrole niti je prouzrokovao smrtne slučajeve velikih razmera i da je „prerano“ govoriti o pandemiji. Istraživanje iz Kineskog centra za kontrolu bolesti ukazuje da oko 80 odsto obolelih oseća blage simptome, oko 15 odsto pacijenata teške, dok je pet odsto pacijenata u kritičnom stanju.

Od koronavirusa koji se prvo pojavio upravo u Vuhanu u decembru prošle godine, prema najnovijim podacima, umrlo je više od 2.200 ljudi, a zaraženo više od 76.000. Koronavirus do sada je potvrđen u devet evropskih zemalja. Najveći broj zaraženih izvan Azije je u Italiji – više od 230 osoba, a sedmoro ljudi je preminulo. Prvi slučaj koronavirusa potvrđen i u Hrvatskoj.

 

Izvor RTS, 25. februar 2020.

 

SRBIJOM SE ŠIRI INFODEMIJA
Medijima i društvenim mrežama u Srbiji šire se kontradiktorne i često netačne informacije o koronavirusu. Raste panika zbog laži o mrtvima, hospitalizovanima, zaraženima u Beogradu i širom zemlje. Ta „infodemija“ postaje virus opasniji od korone. Infodemija kao izraz koji je upotrebila Svetska zdravstvena organizacija ukazujući na globalnu pretrpanost informacija oko koronavirusa, počela je da uzima maha među stanovništvom Srbije. Uplašeni građani se snabdevaju zaštitnim maskama, a pojedini i zalihama brašna, mleka i ostalih namirnica, za slučaj pojave koronavirusa u našoj zemlji.

SRBIJA „ZARAŽENA“ OD INFODEMIJE
U moru informacija oko ove globalne zabrinutosti, građani Srbije teško pronalaze verodostojne izvore i boje se da vlasti zataškavaju pojavu ovog virusa kako ne bi došlo do panike. Stručnjaci tvrde da nema nikakvog razloga za paniku i apeluju na građane da ne veruju dezinformacijama koje se šire medijskom scenom i društvenim mrežama.

„Nema nijednog medicinskog razloga za paniku. Mnogo je blag virus. On ima nižu stopu smrtnosti od gripa, od SARS-a i bilo kog drugog virusa. Drugo, niko od njega ne umire ko nije star i bolestan. Prema statistici u Italiji, njih jedanaest je umrlo do sada, a za osmoro znamo da su svi bili stari oko 80 godina, i imali sukardiovaskularne probleme“, rekao je za Sputnjik priznati srpski pulmolog Branimir Nestorović.

On objašnjava da od ovog virusa postoji rizik samo za ljude koji boluju od kardiovaskularnih i plućnih bolesti i dijabetesa. Međutim, prema Nestorovićevim rečima, ni to nisu alarmantni podaci jer je procenat smrtnosti kod kardiovaskularnih bolesnika oko 11 procenata.

U MEDIJIMA DOMINIRAJU LAŽI
Profesorka sa Fakulteta političkih nauka u penziji Neda Todorović, komentarisala je za Sputnjik širenje dezinformacija o koronavirusu putem medija. „To je pitanje kredibilnosti medija. Mi smo svedoci činjenice da u čitavom svetu, a posebno kod nas, u velikom broju medija dominiraju lažne vesti. Od lažne vesti do teorije zavere samo je jedan korak. Prema tome, mi kao građani nismo sigurni da je ono što putem medija dobijamo kao informaciju tačno, da je to nešto u šta mi možemo da poverujemo“, smatra Todorovićeva.

Naša sagovornica je istakla da se, prema statističkim podacima, u slučaju koronavirusa radi o minimalnim procentima ugroženih. U Kini je oko 77 hiljada ljudi zaraženo, pa imajući u vidu broj stanovnika ove zemlje koji prevazilazi milijardu i četiri miliona, radi se o procentu zaraženih od 0,01.

U ITALIJI NEMA PANIKE
Todorovića naglašava da joj nije jasno zašto niko ne govori o nemalom broju ljudi koji su ozdravili od koronavirusa – šta je sa njima, kako su oni ozdravili, šta se njima davalo. „Paralelno gledam italijansku i našu televiziju i vidim da iako tamo postoji značajan broj zaraženih u severnom delu zemlje, u medijima nema neke velike panike. Jedan od njihovih najpopularnijih voditelja juče je rekao gledaocima da treba dobro prati ruke i da njima ne treba dirati usta, nos i oči. To je nešto što nama niko nije rekao, a to je elementarna stvar kulture“

Profesorka sa FPN zaključuje da je glavni problem u vezi sa plasiranjem lažnih informacija o koronavirusu taj što u Srbiji postoji ogroman broj tabloida koji manipulišu raznim vestima, a sa druge strane, jako mali broj ozbiljnih i relevantnih medija kojima može da se pokloni poverenje. „Postoji i pitanje medijske pismenosti. Manje ću se ja potresti koja znam kome mogu da verujem a kome ne, nego čitalac, gledalac i slušalac kome tabloidi i programi koji emituju rijalitije saopštavaju kakva je situacija“.

„VESTI“ NA MREŽAMA KOJE IMPRESIONIRAJU
Stručnjak za digitalni marketing Istok Pavlović, objasnio je za Sputnjik da se širenje panike društvenim mrežama dešava zato što ljudi imaju potrebu da impresioniraju svoje pratioce objavljujući informacije za koje ni sami ne znaju da li su istinite.

„Na društvenim mrežama može se naći veliki niz kontroverznih informacija oko koronavirusa. Počev od toga da ljudi savetuju da se uopšte ne izlazi iz kuće do toga da se priča da je to preterano jer je smrtnost od običnog gripa veća i tako dalje. To je veliki problem jer ljudi ne znaju kome da veruju“, rekao je Pavlović. Sagovornik Sputnjika naveo je i problem nepoverenja ljudi u zvanične institucije, i zaključuje da se treba informisati iz proverenih i zvaničnih izvora informisanja, što domaćih što stranih.

 

Autor Bojana Stojadinović

 

Izvor Sputnjik, 26. februar 2020.

 

„NEĆE BITI ODLOŽENI NI SKUPOVI, NI UTAKMICE, NITI IZBORI…“
U Srbiji zbog koronavirusa neće biti odloženi veliki skupovi i utakmice, niti izbori, rekao je predsednik Aleksandar Vučić. On je dodao da Srbija neće zatvarati granice. Vučić je na konferenciji za novinare, upitan da li će zbog širenja koronavirusa biti otkazani veliki događaji, poput predizbornih skupova, rekao da „neće biti otkazani izbori“, kao ni veliki skupovi i utakmice, a da se jedino razmišlja o velikim događajima na koje dolaze ljudi iz inostranstva.

„Jedino razmišljamo šta ćemo sa Beogradskim maratonom (koji se održava u aprilu), ali i o tome ćemo doneti odluku na vreme“, rekao je Vučić na konferenciji nakon sastanka sa predstavnicima svih nadležnih Vučić je istakao i da Srbija neće zatvarati granice jer se virus ne može zaustaviti na taj način. „Sve će se održavati, ljudi mogu da idu slobodno na stadione, u hale, da normalno žive svoje živote“, rekao je Vučić.

Upitan da li Srbija ima pripremljena medicinska sredstva i opremu, poput maski i lekova, Vučić je rekao da „svega ima potpuno dovoljno“. „Naručivaćemo, ali nemamo problem ni sa čim trenutno, sve što je potrebno imamo, a najvažniji su nam sapuni“, rekao je Vučić, koji je, na konstataciju prisutnih lekara koji su se takođe obraćali na konferenciji, precizirao da je bolje koristiti običan, a ne tečni sapun.

On je dodao i da će dve srpske kompanije iz Gornjeg Milanovca i Beograda ubrzati proizvodnju zaštitne opreme. Predsednik Vučić istakao je da neće menjati spoljnu političku agendu zbog koronavirusa. „Ne mislite valjda da ću reći: Angela, izvini…“, rekao je Vučić na pres-konferenciji na pitanje da li će restrikcije koje su na snazi u raznim zemljama „menjati“ plan njegovih najavljenih poseta.

Vučić je rekao da mu to ne pada na pamet, i da će svuda ići na najnormalniji način. “Zamislite da, od toliko važnih problema koje ima Srbija, nazovem kancelarku Angelu Merkel i kažem „ne mogu doći, uplašio sam se virusa”, da mi je malo važnije zdravlje od interesa građana. Neću menjati ništa”, podvukao je on.

Kazao je da neće menjati ništa, da će ići u Kinu, ako ne bude odložena konferencija „Pojas i put”, koja je planirana između 15. i 18.aprila, zbog čega neće učestvovati u finišu predizborne kampanje. “Ići ću, jer je to interes moje zemlje. Ići ću i u Rusiju, i sada u Vašington. Ponašaću se najnormalnije u smislu tih zdravstvenih stvari”, naglasio je on.

Vučić je rekao da ne razume ljude koji imaju tu vrstu potrebe koji kažu da ima hiljade mrtvih u poplavama, dva mrtva na Infektivnoj klinici, ili ne znam gde. „To nema smisla i užasno govori o tim ljudima”; kazao je on. Vučić je ukazao da je prisutan i direktor Infektivne klinike, koji je potvrdio da su do sada svi nalazi bili negativni. „Samo da imate u vidu koliko neko laže, na Boga ne misli“, zaključio je on.

 

Naslovna fotografija: AP

 

Izvor Tanjug/B92, 26. februar 2020.

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u