NATO kandidat za Nobelovu nagradu za mir

Predlagači smatraju da je NATO direktnim učestvovanjem u oružanim sukobima, intervencijama i bombardovanjem doprineo miru i stabilnosti u svetu

Za ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir, najprestižnije svetsko priznanje, nominovano je 317 kandidata, od čega 210 uglednih i uticajnih pojedinaca i 107 međunarodnih organizacija, pokreta, udruženja, saopštio je norveški Nobelov institut u Oslu nakon što je 31. januara istekao rok za kandidature. To i nisu najveće i najbrojnije nominacije do sada, jer je rekord postignut 2016. godine, kad je u Nobelov komitet u Oslu pristiglo 376 kandidatura.

Petočlani norveški Nobelov komitet već decenijama drži u strogoj tajnosti imena kandidata, kao i onih koji podnose nominacije, a po statutu komiteta, podaci o nominacijama čuvaju se 50 godina. Međutim, kao i svake godine, novinari posebnim kanalima uspeju da bar delimično „dešifruju” tajnu i iznesu spekulacije ko je na listi eventualnih i potencijalnih laureata i kakve su im šanse da se okite značajnom i finansijski veoma primamljivom nagradom.

Već drugu godinu zaredom sedamnaestogodišnja švedska aktivistkinja za borbu protiv klimatskih promena Greta Tunberg nominovana je za Nobelovu nagradu za mir. „Niko nije uspeo da borbu protiv klimatskih promena, globalnog zagrevanja i zagađenja planete podigne na veoma visok nivo kao što je to pošlo za rukom Greti Tunberg. Za kratko vreme Greta je pokrenula milione mladih, a potom uključila i starije, da izađu na ulice i pritisnu vodeće svetske lidere da intenziviraju borbu protiv klimatske krize”, ističe Lars Haltbreken, poslanik u Norveškom parlamentu, koji je zajedno s grupom poslanika Socijalističke levice podržao kandidaturu Grete Tunberg za najprestižniju, mirovnu nagradu.

S druge strane, mnogi kritičari tvrde da je Gretina kampanja u svetlu klimatskih promena u potpunosti u sukobu s principima Nobelove nagrade za mir, pa i s testamentom Alfreda Nobela. Kakve veze imaju takozvani klimatski aktivisti s poslednjom voljom slavnog pronalazača i industrijalca koji je ostavio u amanet da se mirovna nagrada dodeljuje onima koji su najviše uradili na mirovnim procesima u svetu, koji su doprineli ukidanju ili smanjenju stajaćih vojski, bratimljenju među narodima, pitaju glasno protivnici Gretine nominacije.

Norveški poslanik Lars Haltbreken podseća da je 2007. godine američki potpredsednik Al Gor dobio Nobelovu nagradu za mir za panel o klimatskim promenama i da je taj čin pokazao da je borba protiv klimatskih promena, zagađenja, zagrevanja planete odveć deo borbe za mir u svetu. Izvestan šok u delu ovdašnje političke javnosti i opozicionih medija izazvao je nagoveštaj da se među 317 kandidata u trci za mirovnjaka godine našao i najjači vojni savez – NATO. Iza nominacije stoje Erlend Larsen i Horek Elvenes, dvojica poslanika vladajuće konzervativne partije Desnice premijerke Erne Solberg. Njima se pridružio i Erlend Viborg, narodni deputat iz redova donedavno savezničke, koalicione, a sada opozicione liberalne Partije progresa ili Stranke napretka.

Ovi poslanici smatraju da Severnoatlantska vojna alijansa svojim višedecenijskim postojanjem preventivno deluje protiv izbijanja sukoba u svetu. „Od svog postanka 1949. godine NATO je glavni razlog što nije došlo do otvorenog, oružanog sukoba između zapadnih zemalja i Sovjetskog Saveza. Nakon pada Berlinskog zida zapadni vojni savez doprineo je miru i stabilnosti u svetu, ne samo svojim postojanjem, već i angažovanjem, dakle i direktnim učestvovanjem u oružanim sukobima, intervencijama, bombardovanjem.

Za postizanje i održavanje mira, smanjenja armija neophodno je i neminovno da se povremeno primeni vojna moć i opočne rat”, napisao je poslanik Erlend Viborg u obrazloženju nominacije. U predlogu da NATO ponese titulu mirovnjaka godine, dvojica poslanika vladajuće konzervativne partije Desnice, Larsen i Elvenes, naveli su da duže od 70 godina u Evropi vladaju mir, sloboda i stabilnost zahvaljujući postojanju vojnog bloka, njegovom prisustvu, činjenju i odvraćanju od ratovanja. Podsećamo da se na čelu civilnog krila vojnog saveza NATO još od oktobra 2014. godine nalazi norveški političar blistave i zavidne karijere, bivši premijer i lider Radničke partije Jens Stoltenberg, te da mu je mandat generalnog sekretara produžen, već drugi put, do jeseni 2022.

Cinici su skloni da kažu kako i NATO i švedska tinejdžerka Greta Tunberg ipak imaju nešto zajedničko: oboje spasavaju planetu, svako na svoj način. Greta kao ikona mladih naraštaja, takozvanih klimatskih, ekoloških aktivista. Agresivnom, a na momente i histeričnom kampanjom bori se za zaštitu planete od pregrevanja, zagađenja, dok se najjači vojni blok, takođe kampanjama, ali vojnim, agresivnim, pa i otvorenim sukobima i ratovanjem, bori da zaštiti planetu od širenja ratnih sukoba, izbijanja novih, potencijalnih žarišta. Devojčurak koji se hrabro drznuo i odvažio da svetskim liderima, moćnicima skreše u brk – kako se usuđujete, svojim praznim rečima ukrali ste moje snove i moje detinjstvo – apsolutni je favorit za Nobelovu nagradu za mir. Tako bar kažu kvote na kladionicama. NATO se još nije obreo na listićima bukmejkera.

 

Autor Radovan Pavlović

 

Naslovna fotografija: REUTERS/Yves Herman

 

Izvor Politika, 07. mart 2020.

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u