N. Raspudić: Nestručni Đoković i stručni Bil Gejts

Kakve veze ima kompjuterski štreber sa svetskim zdravljem? Iste kao i stari berzanski mešetar sa širenjem demokratije i otvorenog društva

Slušajući nostalgičare za totalitarnim režimima, pogrešno sam mislio da žale za tim vremenima jer su im neke stvari odgovarale uprkos neslobodi. Što sam stariji, više mi se čini da određeni tip ljudi voli režime, ne uprkos, nego upravo i samo zbog neslobode. Jer sloboda je veliki teret. Nije lako misliti, donositi odluke, preuzimati odgovornost, imati slobodu kretanja, izbora kako provesti dan, šta činiti sa sobom.

Dio ljudi je u ekstazi jer je dobio štab koji im upravlja svim segmentima života, gleda pobožno nekoliko obraćanja dnevno, upija misao kako su “sljedeća dva dana ključna”, mrzi one koji nisu na liniji. Ne vide ništa neobično u tome što se politika povukla iza “struke”. A ljudi iz struke prvi put u životu pred svjetlima pozornice i pomazani stupidnim PR-om već pomalo gube orijentir, osjećaj za mjeru i vlastite ingerencije, pa tako direktor Zavoda za javno zdravstvo Capak daje sebi za pravo ocjenjivati stanje školstva, tvrditi kako e-škola ide jako dobro te da se školska godina može završiti i bez povratka u klupe, a inače odmjerena dr Markotić davati prognoze turističke sezone. Dok se epidemiolozi usred pandemije počinju petljati u stvari koje ne spadaju u njihov domen, istovremeno se i drugi guraju u njihovo “dvorište”.

Ovaj dan, najzapaženiji po tom pitanju bio je dvojac sa srednjom stručnom spremom, teniser Novak Đoković i informatičar Bil Gejts. Đoković je ispao negativac i doživio medijski linč, valjda kao upozorenje drugima oko čega se smije, a oko čega ne smije raspravljati. U čemu se sastojao njegov zločin? Nesrećni Đoković nije napisao nikakav manifest niti je imao posebno obraćanje javnosti na temu vakcinisanja protiv koronavirusa, gdje bi iskoristio svoju popularnost stečenu na teniskom terenu da bi prebacio uticaj na epidemiološki teren, već je prošle nedjelje na Fejsbuku organizovao onlajn druženje s nekoliko drugih sportista.

Dotakli su se i nastavka teniske sezone i vakcinisanja kao mogućeg uslova za igranje pa je Đoković rekao: “Lično, nisam za vakcinisanje i ne bih volio da me neko prisiljava da dobijem injekciju da bih mogao putovati. Ako to bude pravilo i zakon, šta će onda biti? Treba da odlučim hoću li se podvrgnuti tome ili neću. Imam svoje mišljenje, a hoće li se ono promijeniti u nekom trenutku, ne znam”, rekao je slavni teniser i dodao: “Vjerujem da je virus opasan, u suprotnom ne bi bilo pola svijeta zatvoreno, ali mislim da postoji neka vrsta cenzure medicinskih stručnjaka.” Zaključio je: “Volio bih da postoji više debata, razlika u razmišljanju. Jednostavno da čujemo i ta razmišljanja. Mi nismo iz te struke i ne možemo o tome govoriti, ali ja bih više volio da se priča o imunitetu.”

Dakle, u neobaveznom razgovoru s prijateljima rekao je kako još nema kategorički stav, poziva na slobodnu razmjenu mišljenja i argumenata stručnjaka, ističe kako oni nisu iz te struke i ne mogu o tome govoriti. U čemu je problem? Do juče obožavani Nole postao je zlikovac, vrijeđaju ga, poručuju mu da se drži reketa. Dobio je po nosu od Vučićevog epidemiologa Kona, a i od našeg Capaka. Obrazovanjem jednako relevantan za ovu temu kao i Đoković je informatičar Bil Gejts koji je, za razliku od većine milijardera koji kupuju ostrva, avione ili fudbalske klubove, naumio postati glavni lekar na svijetu i upravljati svjetskim zdravstvom.

Upravo tako je naslovljen zanimljiv članak iz Politika: “Upoznajte najmoćnijeg svjetskog liječnika: Bila Gejtsa”, objavljen 2017. U njemu se problematizuje činjenica da je fondacija Bil i Melinda Gejts drugi po veličini donator Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), nakon SAD-a, dakle, ispred svih drugih država. Stoga su već tada neki insajderi isticali da to Gejtsu daje pretjerani uticaj na SZO i upozoravali kako zavisnost od finansiranja privatne fondacije može poslužiti kao trojanski konj za interese korporacija. Ko će određivati standarde i oblikovati zdravstvene politike? Pa onaj ko plaća.

Kritikovana je i činjenica da je Gejtsova fondacija u siromašnim zemljama više fokusirana na upotrebu vakcina i lijekova nego na izgradnju jakog zdravstvenog sistema i da preorijentisanje SZO-a u tom smjeru može dovesti do pogodovanja farmaceutskoj industriji. Nakon što je proteklog dana predsjednik Tramp obustavio finansiranje kompromitovanog SZO-a, Gejts je najavio da će njegova fondacija uskočiti s dodatnih 150 miliona dolara za borbu protiv koronavirusa. Melinda Gejts je istakla kako je “SZO upravo ta organizacija koja se može nositi s ovom pandemijom”. Ne znamo na temelju čega je to zaključila.

Bil Gejts, kao najveći finansijer, de fakto kontroliše zdravstvenu organizaciju UN-a. A ona je umnogome odredila kako će većina svjetskih država tretirati svoje građane u protekla dva mjeseca. Opet se vraćamo na problem demokratskog deficita – našim životima (i)direktno upravljaju ljudi koji su iznad državnih tijela, koje niko nije izabrao i koji nikome direktno ne odgovaraju. Kakve veze ima kompjuterski štreber sa svjetskim zdravljem? Iste kao i stari berzanski mešetar sa širenjem demokratije i otvorenog društva. Nikakve i svakakve.

 

Autor Nino Raspudić

 

Naslovna fotografija: skysports.com

 

Izvor Večernji list, 24. april 2020.

Pratite nas na YouTube-u