N. Babić: Putin je objavio rat bretonvudskom sistemu

To je uradio na Dan pobede, 9. maja, i ovo nisu isprazne pretnje već jasno i nedvosmisleno upozorenje da će se svijet menjati brže od tempa kojeg su 2013. najavili Kinezi

U oktobru 2013.  je kineska državna agencija Sinhua objavila kratki članak u kojem je Peking pozvao svijet na „dedolarizaciju“. Razlog je bio blokada usvajanja američkog saveznog budžeta, što je dovelo do nestabilnosti globalnih finansija i panike na tržištima. Kineske vlasti su odlučile da više ne žele zavisiti od hirova američkih zakonodavaca, koji direktno utiču na sve ekonomije svijeta. Odmah nakon toga, Rusija se pridružuje ovoj inicijativi, velikim dijelom i zbog toga što je Zapad Moskvi uveo sankcije koje traju do danas.

Od uspostave sistema Breton Vuds, na kraju Drugog svjetskog rata, američki dolar se koristio kao glavna valuta za međunarodnu trgovinu. Posljednjih godina sve više zemalja i velikih korporacija prelaze na trgovinu u nacionalnim valutama ili, kao u slučaju Rusije i Irana, mijenjaju robu za naftu. U septembru 2018. su ekonomisti Svjetske banke objavili su da je proces dedolarizacije u svijetu započeo i da se više ne može zaustaviti.

Krajem prošle godine, dakle, prije izbijanja koronavirusne pandemije, finansijski portal Kapital navodi da čak i ako se kinesko-američki trgovinski odnosi poboljšaju, dok američki privredni rast propada, a kamatne stope se još više smanjuju, čini se da će se dedolarizacija globalne ekonomije nastaviti. Danas, kada Tramp američku ekonomiju pokušava spasiti obveznicama za koje se svi slažu da nemaju pokriće, iako agencije dalje američki rejting smatraju jednim od „najsigurnijih u svijetu“, situacija se zaoštrila i sve zemlje koje to mogu traže utočište u zlatu ili sigurnoj imovini.

U ovom vrlo teškom trenutku Vladimir Putin poziva na uspostavu novog sistema i objavljuje rat Breton Vudsu, kako prenosi portal Saker. To je izjavio na Dan pobjede, 9. maja, a takozvani „kremljolozi“ dobro poznaju simboliku Moskve i ovo nisu isprazne prijetnje, poput Trampovih, već jasno i nedvosmisleno upozorenje da će se svijet mijenjati brže od tempa kojeg su 2013. osmislili i najavili Kinezi. Šali li se ruski predsjednik? Ako neko gaji takve iluzije, dovoljno je podsjetiti na upozorenje koje je 2007. poslao s govornice Bezbednosne konferencije u Minhenu. Tada su se zapadne vođe i političari smijali, ali im danas više nije do smijeha.

Metju Eret za Saker piše da su danas, kada su mnoge sile na rubu finansijskog kolapsa, većeg od bilo kog koje je svijet doživio, Vajmara iz 1923. ili Velike depresije 1929. godine, čelnici Rusije i Kine pokrenuli ozbiljnu raspravu u vezi uspostave novog sistema koji neizbježno mora zamijeniti trenutno umirući neoliberalni poredak. Nedavno je Vladimir Putin ponovno pokrenuo svoj poziv, kada je 16. januara pozvao na novu privrednu konferenciju za hitne slučajeve koja bi se bavila nadolazećom katastrofom.

Dok se Putinova predanost ovom novom sistemu temelji na multipolarnim načelima saradnje i poštovanju nacionalnog suvereniteta, finansijska oligarhija i duboke državne strukture koje su se infiltrirale u zapadne države i koje su pokrenule ovu krizu tokom decenija globalizacije pozvale su na njihovu vlastitu verziju novog sistema. To znači da je Putinov poziv za „Jaltom 2“, kako su neki nazvali inicijativu za ovom konferencijom, odbijen i da će se sukobiti dvije vizije o budućnosti čovječanstva.

Novi sistem umirućih elita, kakav promovišu Banka Engleske i vodeće tehnokrate, temelji se na „antinaciji“ i unipolarnom sistemu koji se obično naziva “Novi zeleni dogovor”. Drugim riječima, ovo je sistem kojim vlada tehnokratska elita koja upravlja smanjenjem svjetskog stanovništva kroz monetizaciju praksi smanjenja ugljen-dioksida u okviru takozvane „Globalne vlade“.

Bez obzira kako na to gledate, novi sistem će se stvoriti iz pepela trenutno umirućeg svjetskog poretka. Pitanje je samo hoće li od njega koristi imati oligarhija ili narod? Na posljednjoj takvoj hitnoj konferenciji je stvorena svjetska ekonomska arhitektura u julu 1944. i tada nastaje i sistem Breton Vuds.

“Američki fašizam, koji je posljednjih godina postao poznat pod nazivom duboka država, neminovno će angloamerički imperijalizam na kraju gurnuti u rat s Rusijom. Američki fašisti već govore i pišu o ovom sukobu i koriste ga kao izgovor za svoju unutrašnju mržnju i netrpeljivost prema određenim rasama, vjerovanjima i klasama”, davno je rekao Henri A. Volas, bivši potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država u upravi Frenklina D. Ruzvelta, prije nego što je otpušten iz Trumanovog kabineta zbog zagovaranja američko-ruskog prijateljstva tokom Hladnog rata.

Zapravo se upravo to događa, ali je ravnoteža snaga sada prevagnula u korist rusko-kineskog saveza. Ove se dvije zemlje u sukobu kojem svjedočimo ne mogu posmatrati odvojeno, što se vidi iz uzajamne pomoći u svim sektorima, od vojnog do finansijskog, ekonomskog i tehnološkog.

„Danas je svijet dobio drugu priliku za oživljavanje sna Frenklina D. Ruzvelta  o antikolonijalnom svijetu . U 21. veku je ovaj veliki san poprimio oblik Novog puta svile, kojim upravljaju Kina i Rusija, a pridružio im se i rastući hor naroda koji su željeli izaći iz nevidljive kaljuge kolonijalizma. Ako zapadne države žele preživjeti nadolazeći kolaps, bilo bi dobro da poslušaju Putinov poziv za stvaranje novog internacionalnog sistema, pridružile se Novom putu svile i odbace kejnzijanske tehnokrate koji se zalažu za lažni “Novi Breton Vuds” i “Novi zeleni dogovor”, zaključuje Metju Ehert.

Međutim, to se neće dogoditi i iz koronavirusne pandemije će nastati novi svijet, što tvrde oba tabora, ali se čini da zapadni nema snage i sve akcije koje preduzimaju FED i Tramp, s jedne strane, a s druge Evropska centralna banka, Brisel i Berlin kao evropski hegemon, izgledaju kao gašenje požara benzinom. Na evroazijskom prostoru, tačnije u Rusiji i Kini, tih problema nema, a oni koji se pojavljuju i koji su neizbježni, rješavaju se na dnevnoj bazi, bez skretanja s kursa dugoročne strategije.

A šta rade Donald Tramp i njegovi republikanci? Uprkos obilju unutrašnjih problema u Sjedinjenim Državama, oni se i dalje miješaju u unutrašnje stvari drugih država. Odbor za spoljne poslove američkog Senata je 11. maja objavio je rezoluciju o Rusiji u kojoj je opet optužuje za kršenje ljudskih prava, i to samo uopšteno, bez konkretnih navoda.

„Mjera koju danas uvodimo šalje snažan, dvostranački signal Kremlju da Kongres Sjedinjenih Država podržava heroje koji život izlažu opasnosti u odbrani slobode i demokratije. Pozivam upravu da nam se pridruži u pružanju podrške pravima i slobodama ruskog naroda nametanjem sankcija ruskim vladinim zvaničnicima odgovornim za ova strašna kršenja ljudskih prava”, rekao je Eliot Engel, predsjednik Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa u kojem većinu imaju republikanci, iako to u sukobu protiv Rusije i Kine ne igra nikaku ulogu.

Rezolucija usvojena u SAD-u poziva na trenutno puštanje osoba koje su proglašene „političkim zatvorenicima“ u Rusiji, ali takođe poziva američku administraciju da opet uvede sankcije nekim ljudima koji su, prema mišljenju SAD-a, odgovorni za kršenje ljudskih prava.

Već 13. maja je Senatu dostavljen novi prijedlog zakona o sankcijama, ali protiv Kine. Predložio ga je Trampov saveznik,  republikanski senator Lindzi Grejem. Sankcije su predviđene ako “Peking ne bude sarađivao i pružio cjeloviti izvještaj o događajima koji su doveli do izbijanja nove vrste koronavirusa“.

Drugim riječima, u svakom slučaju, iako je Kina od samog početka epidemije informsala SZO i druge zemlje o izbijanju nove opasne bolesti, pružila opsežne podatke o morbiditetu i smrtnosti, podijelila svoje iskustvo, a nakon suzbijanja epidemije na svojoj teritoriji poslala lekare da pomognu drugim zemljama i humanitarnu pomoć i pomogla u snabdevanju medicinskim potrepštinama, Kinu čekaju američke sankcije.

Sjedinjene Države svim silama žele okriviti Kinu za pandemiju, što znači da će za to biti kriva u svakom slučaju. Vrijedi napomenuti da američke sankcije postaju beskorisnije za same SAD, ako ne i štetnije. Ranije je bivši američki ambasador u Rusiji Džon Hantsmen rekao da je učinak bio suprotan i da su sankcije prisilile ruski kapital da se vrati u Rusiju, što uopšteno koristi ruskoj državi. Ta ogromna sredstva podržavaju rusku ekonomiju, a to šteti američkom biznisu.

Rusija nije jedina zemlja koju SAD “bombarduju” sankcijama. I zasigurno nije jedina zemlja na svijetu koja shvata da su sankcije neizbježne za sve zemlje koje pokušavaju voditi nezavisnu politiku i ne žele se pokoriti kanibalističkim zahtjevima Sjedinjenih Država.

Stoga sve više zemalja, ali i brojne nezapadne korporacije, razmišljaju o tome kako izvući svoje poslovanje iz sfere uticaja dolara. Rusija i Kina već odavno koriste svoje nacionalne valute u međunarodnoj trgovini. Međusobno i u  trgovini s brojnim zemljama u svijetu. Tako je u 2014. U rusko-kineskoj trgovini samo dva odsto razmjene bilo u juanu, dok se u 2017. ta brojka već popela na devet odsto. U rubljima je došlo do sličnog povećanja s vrijednosti od devet odsto do 15 odsto. Podaci za 2019. nisu objavljeni, kao što ne postoje podaci za udio u trgovini u nacionalnim valutama s drugim zemljama i ovdje bi trebalo tačne podatke tražiti u padu udjela trgovine u dolarima, rastu one u evrima i drugim valutama.

Osim toga, Centralna banka Rusije je do kraja juna 2018. smanjila udio dolara u zlatnim i valutnim rezervama za više od polovine, s 46 na 22 posto. Petina zlatnih rezervi, oko 100 milijardi dolara, pretvorena je u evre i juane, a kasnije se u potpunosti riješila dolara. Isto čine Kina, Indija, Turska, različitim tempom, a EU je objavila namjeru da ograniči upotrebu američke valute u isplatama.

Analitičari su prije koronavirusne pandemije, a sada još više, bili sigurni da će se centralne banke, koje sada drže većinu rezervi u dolarima, sve više rješavati američke valute. U drugom tromjesečju 2018. godine je udio evra u globalnim rezervama porastao je na 20,26 posto, najviše od četvrtog tromjesečja 2014. godine, a to Americi prijeti velikim problemima i EU pretvara u američkog neprijatelja.

“Trenutni status dolara kao glavne rezervne valute omogućava nam da izolujemo američku privredu od spoljnih šokova”, rekla je u februaru prošle godine Linda Goldberg, potpredsjednica Federalnih rezervi. Na njenu žalost, čini se da je JP Morgan bio u pravu kada su izjavili da će „trostruki deficit” u američkoj ekonomiji, odnosno, budžetski deficit, trgovinski i tekući saldo, neizbježno dovesti do toga da će dolar izgubiti status svjetske rezervne valute, i to vrlo brzo. A ovo su iz JP Morgana izjavili mjesecima prije koronavirusne pandemije i katastrofalne situacije u kojoj se SAD trenutno nalaze.

 

Autor Nebojša Babić

 

Naslovna fotografija: TASS

 

Izvor Fejsbuk stranica Nebojše Babića, 13. maj 2020.