Đukanović: Beograd se nije ovoliko mešao u pitanja CG od Miloševića

„Još od vremena Miloševića, zvanični Beograd nije više bio umešan u unutrašnja pitanja Crne Gore nego što je danas“

Crnogorski predsednik Milo Đukanović ocenio je da odnosi Crne Gore i Srbije „nisu dobri“ i izrazio nadu da u Beogradu „ima zdravog razuma i spremnosti“ da se radi na popravljanju tih odnosa u obostranom interesu.

Đukanović je u intervjuu za podgoričku Pobjedu kazao da Crna Gora „ničim ne doprinosi“ takvim odnosima sa zvaničnim Beogradom, koji „još od vremena Miloševića nije više bio umešan u unutrašnja pitanja Crne Gore nego što je danas“.

„Crna Gora ničim tome ne doprinosi. Osim što istrajava na odbrani svojih nacionalnih i državnih interesa. Još od vremena Miloševića, zvanični Beograd nije više bio umešan u unutrašnja pitanja Crne Gore nego što je danas. Ključni srpski ministri gotovo svakodnevno, a često i neprimerenim jezikom, komentarišu procese kod nas, s namerom da na njih direktno utiču, dokazujući valjda tako koliko je Srbija jaka. A to, u stvari, svedoči o nečem drugom. Želim da verujem da i u Beogradu ima zdravog razuma. I spremnosti da radimo na popravljanju odnosa u obostranom interesu“, kazao je on.

Govoreći o litijama koje organizuju eparhije Srpske pravoslavne crkve, a protiv Zakona o slobodi veroispovesti, Đukanović je ocenio da je njihov cilj promena vlasti u Crnoj Gori, a ne zakona.

„Možda je najtačnije reći da su na početku litije bile vid pritiska na vlast zbog Zakona o slobodi veroispovesti. Ali sve što mu je prethodilo, i u šta su se kasnije pretvorile, svedoči da je to oblik političke borbe u nameri da se promeni vlast u Crnoj Gori, a ne zakon“, rekao je on.

Mesec i po dana uoči izbora zakazanih za 30. avgust, Đukanović za predvodnika opozicionog bloka označio SPC u Crnoj Gori, ocenivši da je to „politički nonsens“.

„Retka su društva danas u svetu gde verske organizacije i njihovi lideri imaju tako vidljivu političku ulogu. Možda bi se to na neki način moglo porediti sa Iranom. Predizborni ambijent je danas bitno drugačiji, to jest značajno nepovoljniji u odnosu na 2016. Crkva nije tada bila prešla političku crtu, bez obzira na to što se znalo ko su njeni favoriti, i u čijem interesu radi. Nije ni zvanična Srbija tada bila tako otvoreno umešana u unutrašnje stvari Crne Gore. Moskva je sada tiša, ali verovatno nema ni potrebe da bude glasnija kod tolike galame njenih srpskih eksponenata, i u Srbiji i ovde“ kazao je on.

Govoreći o ulozi Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, crnogorski predsednik je ocenio da se SPC „sa svojim eparhijama decenijama unazad pozicionira protiv Crne Gore“.

„Izgleda se jedino SPC, i jedino u Crnoj Gori, ne pridržava drevne maksime da je „glas naroda – glas Boga“… Niti poštuje normu kanonskog prava „koji se suproti vlasti, suproti se naredbi božijoj“.

Zakon je usvojen zimus, a SPC je u stvari oduvek podržavala anticrnogorske snage, kao i one nju, rekao je Đukanović dodajući da to da crkva ne haje za zakon potvrđuje i činjenica da je Sinod SPC bio podneo inicijativu Ustavnom sudu Crne Gore za ocenu njegove ustavnosti, pa je ubrzo povukao.

To samo svedoči da u vrhu SPC nema uverenosti u pravnu osnovanost onoga što bi protestima koje nazivaju litijama hteli „da odbrane“, ocenio je Đukanović.

 

Naslovna fotografija: Snimak ekrana/Jutjub

 

Izvor Beta/N1, 12. jul 2020.

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u