Vučić: Brisel nije demantovao Hotija da se piše tekst sporazuma

Ističe da će Srbija pokušati da sačuva poziciju iskrenog partnera i pregovorača, ali i da će imati snage da odbije nešto što nije kompromis već pritisak

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da što se tiče Kosova i Metohije, pred Srbijom nisu jednostavni i laki dani.

Aleksandar Vučić je tokom obraćanja javnosti rekao da će

Srbija u dijalogu Beograda i Prištine pokušati da sačuva poziciju iskrenog partnera i pregovorača, ali i biti snažna da odbije nešto što nije kompromis već pritisak na Srbiju.

 

Rekao je da je bio iznenađen izjavom kosovskog premijera Avdulaha Hotija da je u Briselu počeo da se piše završni sporazum, što, kaže, niko nije demantovao.

„Mi ništa o tome ne znamo, znamo da želimo da pregovaramo o temama koje su na stolu, želimo da se razgovara o ispunjavanju onoga što je potpisano u aprilu 2013, to je Zajednica srpskih opština, uopšte nas ne interesuje šta je u skladu, a šta nije sa kosovskim ustavom. Želimo ozbiljne, konkretne razgovore, ali ako neko misli da će Srbija biti džak za udaranje, da treba da priznamo Kosovo a dobijemo ništa, to je pogrešan put koji nas nikuda neće odvesti“, naglašava predsednik.

Suština politike Srbije je, ističe, očuvanje mira i stabilnosti kako za sve naše građane, tako i za ceo region u kojem živimo.

„U skladu s tim prihvatili smo da suštinski učestvujemo u dijalogu pod pokroviteljstvom Evropske unije o našim odnosima sa Prištinom, o tome kako bismo mogli da rešimo viševekovne probleme koje imamo u najboljem interesu kako Srba, tako i Albanaca. Upravo zato naša delegacija, koju predvodi Marko Đurić, pripremljena je za razgovore o ekonomskim pitanjima, interno raseljenima i nestalima. Bićemo spremni da preduzimamo dalje korake na otvaranju naših arhiva, tražićemo da OVK otvori svoje arhive jer smatramo da je važno da porodice nestalih dobiju zadovoljenje, pravdu i da znaju gde su im deca, roditelji, braća“, napominje predsednik.

Za Srbiju je, napominje, važno da neveliki broj ljudi koji želi da se vrati na ognjišta može da se vrati, a povratak interno raseljenih na KiM je, ističe, najniži na celom svetu – vratilo se 1,9 odsto ljudi. Kada je reč o ekonomskoj saradnji sa Prištinom, Vučić kaže da „smo mi apsolutno zainteresovani“ i „želimo da pronađemo način i modus operandi“ za slobodan protok ljudi, robe i kapitala.

Dodaje da su zaključci sa jučerašnjeg sastanka koji je organizovano Atlantski savet „izuzetno dobro sačinjeni“ i osnov su, kaže, buduće politike u celom regionu. Ti zaključci se nalaze u tri ključne tačke: implementacija četiri slobode EU – kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala, drugi su projekti i treće je praćenje implementacije svih dogovora i projekata, navodi predsednik.

Ukazuje da zbog čekanja na granicama i administrativnim prelazima gubimo 26 miliona sati, što je, navodi, ukupno sedam odsto kompletnih operativnih troškova koje imamo.

„Po jednoj proceni Svetske banke, kad bismo sve ove principe uspeli da provedemo u delo, mogli bismo više od tri i po milijarde da uštedimo, računajte da pola tog novca odlazi na Srbiju, Srbija je 45 odsto BDP-a regiona, najveći izvoznik u regionu, 60 odsto po direktnim stranim investicijama“, navodi predsednik.

„INDUSTRIJSKI RAST U JUNU 2,6 ODSTO, VIŠI NEGO PROŠLOG JUNA“
Vučić kaže da će privredni rast Srbije za drugi kvartal 2020. godine biti jedan od najboljih, ne samo na evropskom nivou. „U junu 2020. industrija je povećana za 2,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine, što je malo čudo i neverovatan rezultat“, naglasio je Vučić.

Kako je rekao, očekivanja zbog koronavirusa i posledica pandemije su da Srbija neće imati dvocifreni pad rasta u trenutku kada će 90 odsto evropskih zemalja imati pad od minus 12 ili minus 14 odsto.

„Naše procene su da ćemo imati minus 9,9 odsto, ali ja danas mogu da vam kažem da će biti i od toga bolje i do kraja godine očekujem rast, kada u decembru bude vakcina na raspolaganju“, naglasio je predsednik.

Istakao je da je ubeđen da će Srbija biti najbolja u Evropi sa rastom oko nule.

„Mnoge zemlje u našem okruženju i EU ići će na minus 10 i 12 i to će nam dati ogromnu prednosti i zamajac za godine koji dolaze“, rekao je Vučić.

Dodao je da će morati dodatno da se pozabave sa sektorom rudarstva i električne energije, te da se vidi šta može na tom polju da se uradi u narednom periodu, kako bi se ostvarili takođe značajni rezultati kao u drugim privrednim oblastima.

„PREDSTOJE VELIKI RADOVI“
Vučić je izjavio da se danas donosi odluka o projektu auto-puta „Vožd Karađorđe“. „To je jedna od magistrala koja će centralni deo Šumadije da spoji sa istokom Srbije“, rekao je Vučić na pres-konferenciji, na kojoj je ukazao da se trenutno radi na tri auto-puta u Srbiji – Moravskom koridoru, Ruma–Šabac i Kuzmin – Sremska Rača.

Predsednik je rekao da će u narednom periodu Srbija intenzivno raditi na velikim infrastrukturnim projektima, putevima, obnovi železničke mreže, kao i kanalizacionoj mreži. Ukazao je da u Srbiji trenutno ima čak 61.303 gradilišta, što je 16.000 više nego prošle godine. To su dobre vesti, rekao je predsednik i napomenuo da mora da se radi više, jer ljudi žele da žive bolje.

Vučić je na mapi Srbije pokazao koji putevi i pruge će se graditi u narednom periodu. Naveo je da su u toku pregovori sa partnerima za izgradnju brze pruge Beograd–Niš dužine 240 kilometara, kojom će se ići 200 kilometara na sat, ili za sat i po stizati do Niša. „Ako se ubrzo završi potpisivanje ugovora, taj projekat treba da bude gotov do kraja 2023. godine“, rekao je Vučić.

Naveo je da će se sa evropskim i ruskim partnerima ući u pregovore za izgradnju pruge Niš–Preševo, jer je značajno da imamo kompletnu prugu sa Severnom Makedonijom. Naveo je da je rekonstruisana pruga Resnik–Valjevo, a da ima još 201 kilometar od Valjeva do Vrdnice i Crne Gore, što će koštati 450 miliona evra, i to će se razgovarati sa ruskim i evropskim partnerima. Cilj Srbije je da postignemo najbolju cenu i podignemo železnicu i za putnički i za teretni saobraćaj.

Najavio je da se uskoro kreće sa ugovorom za kanalizacione mreže i prečišćavanje otpadnih voda u Srbiji, a u Beogradu će taj projekat koštati 450 miliona evra. U centralnoj Srbiji 70 opština i gradova će dobiti kanlizaciju, a taj projekat vredi oko tri milijarde evra.

„To je civilizacijski napredak koji imaju samo najmodernije zemlje i treba da se završi za naredne četiri godine“, rekao je Vučić. Dodao je da će tako gotovo svi veliki gradovi dobiti kanalizaciju, u Kragujevcu i Nišu sve će biti završeno do kraja 2021. godine.

Govoreći o putevima, rekao je da će u regionalne i manje puteve biti uloženo između četiri do pet milijardi. Istakao je da je završen Koridor 10, Koridor 11 ide sever-jug ka Crnoj Gori, a sada i od Sombora do Kikinde i do svih ovih poprečnih puteva do Moravskog koridora i do „Karađorđa“.

Projekat treba da bude gotov do kraja godine, a zatim će se raditi i do Požarevca, ka Golupcu do Donjeg Milanovca brza saobraćajnica. U području Golupca treba da nastane prava turistička meka. Put Preljina–Požega treba da se završi za godinu i nešto dana, do kraja 2021, a do decembra će krenuti radovi na hiljadama kilometara lokalnih puteva.

„BUDžET SRBIJE ZDRAV, PRIPREMLjEN ZA MERE“
Vučić kaže da je budžet Srbije zdrav, kao i kompletan fiskalni i monetarni sistem, i da je u potpunosti pripremljen da izdrži mere pomoći privredi, ali i investicione planove.

„Da li mi danas imamo težu situcaju u PIO fondu i RFZO? Naravno da imamo – korona je. Ne postoji nijedna zemlja u Evropi koja se nije drastično zadužila, a mi to držimo pod kontrolom“, rekao je Vučić.

Naveo je da je stopa javnog duga skočila u svim zemljama, da je Belgija na 120 odsto javnog duga u odnosu na BDP, a da je Srbija na 57 odsto BDP-a.

„Sve mere pomoći privredi i sve što je planirano da uradimo, kada to uradimo, bićemo na 60 odsto javnog duga“, zaključio je Vučić.

„CIVILNI SEKTOR MORA DA BUDE JAK, ALI I ZAKONI DA VAŽE ZA SVE“
Predsednik je istakao da je važno da civilni sektor bude jak u Srbiji i da se vodi računa o tome, ali je, kako je naveo, isto toliko važno da zakoni važe jednako za sve.

Na pitanje kako vidi burne reakcije nevladinog sektora zbog kontrole novca, kao i reagovanje ambasade Sjedinjenih Država da „deluje da je reč o selektivnoj akciji“ Uprave za pranje novca, Vučić kaže da je kod nas uvek sve politika.

Ukazao je da ne može biti razlika kad je reč o primeni zakona. U tom kontekstu kaže da ga je jutros nazvao jedan od ministara i pitao zašto je i on na spisku Uprave za sprečavanje pranja novca. Primećuje i da je uvek potrebno da se „digne dreka“ kako bi se dobilo više novca od donatora.

„Kad god su navodno ugroženi, stigne im malo više para“, rekao je Vučić, komentarišući reagovanja nevladinog sektora.

OBELEŽAVANjE „OLUJE“ NA RAČI
Predsednik je rekao da će akcija „Oluja“ ove godine biti obeležena na Rači, kao i 2015. godine. Najavio je da će tamo biti izgrađen most, a zatim i Spomen-park, sa 95 odsto sredstava Srbije i pet odsto sredstava Republike Srpske.

„Da se ne zaboravi najveće etničko čišćenje posle Drugog svetskog rata“, navodi Vučić.

Rekao je da neće dati podršku Srbima koji bi otišli na obeležavanje „Oluje“ u Hrvatskoj, ali je dodao da te ljude „nikada neće nazvati izdajnicima“.

„BOLjI BROJEVI I STANjE U BOLNICAMA“
Vučić je rekao da veruje da ćemo vrlo brzo po drugi put gotovo u potpunosti uspeti da se izborimo sa epidemijom i da su bolji brojevi i stanje u bolnicama, jer je sve manje hospitalizovanih.

„I danas verujem da će brojevi biti bolji, bar do deset sati su bili bolji nego što su bili juče“, rekao je Vučić. Kada god pokažemo više discipline i odgovornosti uz ogromnu energiju i snagu lekara i tehničara, onda te rezultate možemo da postignemo, dodao je Vučić.

„Moja je molba ljudima da uvek provere koliko se testiraju u drugim zemljama, pa tako da upoređuju podatke. Jer, ako testirate 100 ljudi, nećete imati više od 20 zaraženih, ali ako testrirate, 10.000 jasno da ćete imati veći broj“, rekao je predsednik.

Naglašava da je cilj da se izleče ljudi. „Svega četiri zemlje testiraju više od Srbije. Mi testiramo najviše da bismo pokušali da sačuvamo nečije živote“, navodi Vučić.

VUČIĆ: BIĆEMO MEĐU PRVIH 20 KOJI ĆE DA PLATE VAKCINU
Predsednik Vučić rekao je da je Srbija u razgovoru sa predstavnicima dve zemlje, to jest dve kompanije, koje rade na vakcini, te da ćemo biti među prvih 20 zemalja koje će vakcinu da plate. Vučić je, odgovarajući na pitanja novinara, rekao da veruje da zna iz koje zemlje će doći najpre vakcina.

„Pokušaćemo besplatno da damo stanovništvu vakcinu. Neki najavljuju velike cene i nadam se da će biti niže. Zamislite da moramo da potrošimo 500 miliona za vakcine. Ali svakako to je jeftinije nego što smo potrošili do sada“, dodao je Vučić.

 

Izvor Tanjug/RTS, 30. jul 2020.

 

POČELI EKSPERTSKI RAZGOVORI U BRISELU
Delegacija Beograda na čelu sa direktorom Kancelarije za KiM Markom Đurućem stigla je jutros u Brisel gde učestvuje u nastavku razgovora o normalizaciji odnosa sa Prištinom na ekspertskom nivou.

Sastanak u zgradi Evropske službe za spoljne poslove je počeo bilateralnim sastancima delegacija Priština i Beograda sa EU posrednicima nakon čega će uslediti i paralelni trilaterlani razgovori o ekonomskim odnosima i raseljenim licima.

Predsednik Aleksandar Vučić je tokom obraćanja javnosti rekao da će Srbija u dijalogu Beograda i Prištine pokušati da sačuva poziciju iskrenog partnera i pregovorača, ali i biti snažna da odbije nešto što nije kompromis već pritisak na Srbiju. Očekuje se da se sastanci eksperata završe oko 16 časova.

Iz EU je poručeno da je u pitanju „nastavak procesa dijaloga Beograda i Priištine kroz seriju sastanaka na ekspertskom nivou“, te da je zadatak eksperata da detaljno razmotre one pojedinačne teme koje su pokrenute na sastancima na viskom političkom nivou.

„Za nas je važniji kvalitet nego brzina. Fokusirani smo na postizanje sveobuhvatnog pravnoobavezujućeg sporazuma, ali to zači i da će on biti potpisan kada se sva otvrena pitanja dogovore izmešu Beogrda i Prištine“, izjavio je porparol EU Peter Stano za Tanjug.

Nakon što su tokom prvog fizičkog sastanka 16. jula u Briselu predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Avdulah Hoti razgovarali o nestalim, raseljenim razgovorisu prošle nedelje nastavljeni na ekspertskom nivou između delegacija predvođenih od strane direktora Kancelarije za KiM, Marka Đurića, odnosno prištinskog koordinatora za dijalog, Skendera Hisenija.

U dvodnevnim razgovorima, delegacije je trebalo da nastave razgovore o već započetim temama, međutim delegacija Prištine je dan kasnije odbila da nastavi razgovore o ekonomskim odnosima. Specijalni predstavnik EU za dijalog Miroslav Lajčak je tada najvio da će se eksperti ubrzo ponovo okupiti i razgovarati o ekonomskim odnosima. Nova rudna razgovora na viskom političkom nivou između Beogrda i Pruštine najavljena je za početkak septembra.

 

Izvor Tanjug/RTS, 30. jul 2020.

 

EU: SPORAZUM KADA SE OBE STRANE DOGOVORE
Portparol EU Peter Stano izjavio je da će sveobuhvatni i prvnoobavezujući sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine „biti gotov“ i „potpisan“ onoga trenutka kada se obe strane dogovore o svim otvorenim pitanjima i dogovore da je moguće nastaviti normalizaciju u okviru potpisanog sporazuma.

Kada je reč o bilo kakvom nacrtu mogućeg sporazuma i ko je zadužen za sastavljanje tog dokumenta u EU – visoki predstavnik, specijalni predstavnik ili zemlje-članice, Peter Stano je rekao da se na papir stavlja „sve što se dogovori tokom sastanaka“.

„Usred smo procesa koji traje i u ovom trenutku, na ekspertskom nivou. Razgovora se o određenim temama, a na EU nije da komentariše ko je šta rekao, ko iznosi koje papire ili sastavlja nacrte. EU olakšava proces tako što stvara prostor za obe strane da se dogovore o svim otvorenim pitanjima, a šta god se dogovori, stavi se na papir“, rekao je Stano.

Peter Stano dodaje da EU kao posrednik u dijalogu neće ulaziti u svaki pojedinačni korak koji se događa tokom procesa razgovora, niti prejudicirati njegov ishod.

„U pitanju je proces koji se vodi na najvišem nivou i biće nastavljen u septembru. U međuvremenu, imamo sastanke eksperata i ne želimo da komentarišemo sve što se tokom procesa pojavi u medijima ili kažu političari“, navodi Stano.

Dodaje da su na dnevnom redu današnjeg sastanka eksperata dve teme – nestali i ekonomska pitanja. Portparol EU podseća da je dijalog nastavljen nakon 20 meseci pauze i da je osnovna želja EU da dovede obe strane do dogovora o zajednički prihvatljivim rešenjima za sva pitanja, kako bi normalizovali odnose i to finalizovali kroz sveobuhvatni sporazum.

 

Naslovna fotografija: Predsedništvo Srbije/Dimitrije Goll

 

Izvor Sputnjik, 30. jul 2020.

Pratite nas na YouTube-u