Rade Drobac: Šta Srbija može naučiti od Izraela i Kine

Suočena s „belom kugom“, odlivom mozgova, ekonomskim problemima, pa i najezdom migranata, Srbija bi trebalo da se osloni na dijasporu i Srbe u regionu

Dijaspora i Srbi u regionu, zbog svog značaja, trebalo bi da budu strateško pitanje Srbije, s aspekta demografije a posebno njenog ekonomskog i svakog drugog razvoja. Kada se ima u vidu brojnost Srba van Srbije, njihovo svojstvo potencijalnog demografskog rezervoara države, njihov mogući doprinos opstanku dela populacije u zemlji (zahvaljujući finansijskoj pomoći sunarodnika iz inostranstva), značaj doznaka dijaspore za uravnotežen ekonomski balans Srbije i konstantan ekonomski razvoj, a naročito mogućnosti koje postoje a koje nisu iskorišćene, očigledno je da je to ogroman nekorišćeni izvor razvojnih mogućnosti. Zbog svega toga je imperativ Srbije održanje i negovanje njihovog nacionalnog identiteta i tesnih veza s maticom.

Nažalost, dijasporom i Srbima u regionu kod nas se danas malo ko bavi. Nema strategije razvoja odnosa s dijasporom i Srbima u regionu, odgovarajućih institucija, osmišljenih aktivnosti ili odgovarajućih finansijskih i drugih sredstava za ove svrhe.

Nije malo onih koji žive van Srbije a osećaju se Srbima i gaje ljubav prema svojoj domovini, ili (u velikom procentu) žele da pomognu svojoj matici ili da se u nju vrate. Srbija o tome ne vodi računa, posebno ne na bazi sagledavanja stvarne situacije u dijaspori i među Srbima u okruženju.

Suočena s „belom kugom“, odlivom mozgova, regionalnim previranjima, ekonomskim problemima, stranim uslovljavanjima, pa i najezdom migranata, Srbija bi trebalo da se osloni na dijasporu i Srbe u regionu jer oni žele da pomognu svojoj matičnoj zemlji, s njom žele da posluju i doprinesu njenom ekonomskom razvoju. Neki bi da se vrate ako bi za to postojali uslovi, pre svega u pogledu investiranja i zapošljavanja. Danas više nego ikad pre, jer je pandemija virusa korona promenila nagore uslove rada i života naših sunarodnika posebno na Zapadu.

Srbija ima brojnu i odanu dijasporu, koja je svoju emotivnu vezu s maticom dokazivala kad god je Srbiji bilo teško. Ona je neće ucenjivati ni političkim ustupcima, ni kamatama, ni beneficijama većim od onih koje Srbija daje stranim investitorima. Dijaspora želi da pomogne, ali i da bude sigurna da će njeno angažovanje pokazati pozitivne rezultate i da njena ulaganja neće biti zloupotrebljena.

Zbog budućnosti Srbije, demografske, nacionalne, državne, ekonomske, kulturne i svake druge, vrlo je važno zaustaviti odlazak Srba u inostranstvo, stvoriti uslove da ostaju u matici i tu grade budućnost. Ali isto je tako važno organizovati i motivisati dijasporu i Srbe u regionu da ulažu u Srbiju i kroz njen ekonomski i svekoliki razvoj ostvare i svoje interese.

Doneti strateške odluke

Zbog svega toga hitno bi trebalo doneti neke strateške odluke. Prva je da su dijaspora i Srbi u regionu jedan od prioriteta politike Srbije i to ne samo verbalno nego i suštinski. Zatim doneti plan kratkoročnih i dugoročnih akcija u tom smislu. To znači stvoriti institucionalne i kadrovske osnove, finansijsku bazu i osmišljeni plan razvoja odnosa i mere stimulacije za one koji se opredele da sarađuju s maticom. Jedna od ključnih odluka koje treba doneti je da su Srbiji važniji Srbi van naše zemlje nego nacionalne manjine u njoj. Dugi niz godina je Srbija davala, i sada daje, ogromna sredstva za očuvanje identiteta brojnih manjina u Srbiji, za negovanje njihovih posebnosti i različitosti.

Istovremeno, daleko manja, skoro nikakva sredstva, niti druge resurse, obezbeđivala je za pomoć i podršku srpskoj dijaspori i Srbima u regionu. Treba ovde napomenuti da su neke nacionalne manjine u Srbiji, u određenom procentu ekspoziture susednih država i njihovih interesa, u sprezi s interesima nekih velikih sila, i da Srbiji prave mnogo više problema nego što joj pomažu. Ove konstatacije se ne odnose na većinu pripadnika nacionalnih manjina koji sebe doživljavaju kao građane Srbije i svoje nacionalne ili verske različitosti ispoljavaju privatno, onako kako se to radi u „zapadnim demokratijama“. I niko u tome ne treba da ih sprečava. Konstatacije se odnose na one koji su od svoje različitosti napravili politički i bezbednosni problem za Srbiju, koristeći pomoć i podršku stranih faktora. Pri tome ogroman novac i pomoć dobijaju upravo od države Srbije.

S druge strane, Srbi van Srbije, dijaspora i Srbi u regionu skoro da ne dobijaju nikakvu pomoć niti podršku svoje matice, a još manje su uključeni u bilo kakve političke akcije naše zemlje prema svojim domicilnim zemljama u kojima najčešće i ne učestvuju u njihovom političkom životu. Zato bi trebalo razmisliti i većinu sredstava do sada namenjenih nacionalnim manjinama usmeriti na dijasporu i Srbe iz regiona i stvoriti efikasne mehanizme njihove koordinacije i saradnje s maticom. I napokon, kroz budžet i planove razvoja ugraditi da je ekonomska saradnja Srbije sa Srbima van Srbije jedan od prioriteta njene razvojne politike. Smatramo da je Ministarstvo spoljnih poslova jedino u prilici da se tim poslovima efikasno bavi, ali uz kadrovska ojačanja.

Pored toga, veoma je važan i narativ vlasti prema dijaspori i Srbima u regionu. Naime, narativ je sada da je Srbija na dobrom putu, da joj privreda raste, da je u regionu i svetu podigla ugled i slično. Ne negirajući i te argumente, želimo da ukažemo da će dijaspora pomoći matici samo ako oseti da je matica u nečemu ugrožena, da joj je pomoć potrebna i ako je ona zatraži. Bez obzira na neke pozitivne aspekte razvoja, Srbija je u mnogo čemu ugrožena – demografski, politički, teritorijalno, ekonomski, finansijski i to treba otvoreno reći dijaspori. Kad to dijaspora shvati, pomoći će.

Istovremeno, trebalo bi zaustaviti osipanje Srba u inostranstvu, a koje traje već godinama i decenijama, jer su uglavnom prepušteni sebi samima. Zato je imperativ održanja njihovog nacionalnog identiteta, osećanja zajedništva s maticom, kroz usvajanje sveobuhvatne i delotvorne strategije usmerene ka tom cilju. Treba im svesrdno pomagati da očuvaju jezik, pismo, običaje i interes za zbivanja u matici, omogućiti im kvalitetno obrazovanje na maternjem jeziku, pružiti im efikasnu zaštitu u domicilnim zemljama, vezivati ih za maticu što više i što čvršćim vezama, podsticati ih da svoju budućnost i budućnost svoje dece vide u Srbiji i kroz Srbiju.

Svetski primeri za ugled

Podsetimo da Srbija podstiče direktna ulaganja iz inostranstva i daje velike pogodnosti stranim ulagačima, a zar ne bi bilo još bolje kada bi ti ulagači bili poreklom Srbi jer bi Srbiju doživljavali kao svoju domovinu a ne kao „posao“, ne samo radi izvlačenja profita u inostranstvo. I zar njihova pouzdanost ne bi bila mnogo veća nego drugih „stranaca“ koje za Srbiju ništa ne vezuje.

Ovim povodom ukazujemo na izuzetno dobre primere iz sveta – Izrael živi od svoje dijaspore, koja ga ne samo razvija ekonomski već i nesebično gradi, donacijama i svekolikom pomoći. Izrael je razvio visoko složen sistem saradnje s dijasporom i omogućio brojne različite modele za međusobnu saradnju matice i dijaspore, zakonski regulisao pravo svakog pojedinca iz dijaspore da o trošku države jednom u životu poseti Izrael, što se pokazalo kao izuzetno dobra mera koja je trajno vezala dijasporu za maticu, i mnogo toga drugoga.

Najmoćnija ekonomija sveta, Kina, četvrtinu nacionalnog dohotka ostvaruje iz dijaspore. Kada govorimo o Kini danas, mi mislimo uglavnom na njihove državne kompanije i projekat „Jedan pojas – jedan put“, ali zaboravljamo da je više desetina godina unazad u Evropu, a tako i u druge regione, stizalo mnogo Kineza koji su u zemljama u koje su došli pravili „ekonomski bum“ na bazi ekonomske saradnje sa svojom maticom, što je bilo u interesu i matice i dijaspore. I danas je tako. O ovom pitanju kao pozitivne primere treba pomenuti i Jermeniju, Indiju, Filipine i sl.

Zašto se onda Srbija ne bi ugledala na ove države, proučila njihove propise i praksu i iskoristila njihova pozitivna iskustva za sopstveni razvoj i interes?

Autor je ambasador u penziji, zamenik predsednika Beogradskog Foruma za svet ravnopravnih

 

Naslovna fotografija: Terry Feuerborn

 

Izvor Pečat, 16. oktobar 2020. 

 

BONUS VIDEO

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u