Tri turska generala i 200 vojnih savetnika doneli pobedu Azerbejdžanu

Grupa na čelu sa general-majorom Bahtijarom Ersajem, načelnikom Operativne uprave Kopnene vojske Turske, bila je direktno uključena u operaciju protiv Karabaha

Prvih dana agresije Azerbejdžana na Karabah krenule su vesti da je smenjen načelnik njegovog Generalštaba – general-pukovnik Nedžmedin Sadigov. Čak se tvrdilo da je uhapšen i optužen za izdaju i „saradnju sa ruskom vojnom obaveštajnom službom“. U to vreme se tvrdilo i da je general Sadigov ustao protiv „turske prevlasti u rukovodstvu oružanih snaga Azerbejdžana“.

Vojni vrh u Bakuu sve ovo je demantovao, ali se Sadigov otada nije pojavljivao u javnosti, a njegova stranica je iznenada nestala sa zvaničnog sajta Ministarstva odbrane Azerbejdžana. Sadigovu je zamerano i to što je rođen u Dagestanu, u Derbentu, i što je poreklom Lezgin. Tvrdilo se i da slabo zna azerbejdžanski (turski) jezik i da ima rođake. Čak i da je njegov rođak navodno služio u ruskoj vojsci na teritoriji Jermenije – u sastavu ruske 102. vojne baze u Gjumriju.

Turski vojni savetnici već godinama imaju značajan uticaj u azerbejdžanskoj vojsci. Rukovodili su i njenim naoružavanjem. I do početka drugog rata za Karabah imali su u njoj dominantan uticaj. Generalu Sadigovu se pripisuju i reči izgovorene na jednom od sastanaka vojnog vrha u Bakuu: „Ako Turcima damo vojsku, možda ćemo morati da damo i naše žene?“.

Vojska Azerbejdžana oslobođena je oficira i generala koji su počeli da služe u Sovjetskom Savezu, koji su studirali su u sovjetskim vojnim akademijama. Oni koji su stažirali ili studirali u Turskoj – postavljeni su na ključna mesta. A turski savetnici su postavljeni – iznad njih.

Grupa na čelu sa general-majorom Bahtijarom Ersajem, načelnikom Operativne uprave Kopnene vojske Turske, bila je direktno uključena u organizaciju operacije protiv Karabaha. Ersaj se nalazi u Bakuu i lično je – nakon smenjivanja Sadigova – dirigovao azerbejdžanskim Generalštabom povodom operacija protiv Karabaha.

U planiranju i sprovođenju operacije protiv Karabaha najdirektnije je učestvovao i general-potpukovnik Šeref ​​Ongaj, komandant Treće armije Kopnene vojske Turske, dislocirane u regiji Erzincan u istočnoj Anadoliji. On je u Azerbejdžan došao početkom septembra. Ongaj i nekoliko drugih turskih generala isplanirali su zajedničke tursko-azerbejdžanske ofanzivne operacije. Ersaj je komandovao celom operacijom protiv Karabaha.

Turski list Hurijet (Sloboda) objavio je u avgustu 2016. godine da je on 2003. kao obaveštajni oficir učestvovao u pokušaju vojne zavere protiv Redžepa Erdogana, koji je tada bio upravo preuzeo mesto premijera. Ersaj je tada navodno bio uhapšen i osuđen na 16 godina, ali je odmah nakon presude iz nepoznatih razloga pomilovan. Postoje pretpostavke da se Ersaj dogovorio sa istragom i svedočio protiv drugih učesnika zavere.

Ubrzo je dobio čin brigadnog generala i prebačen je na „kurdski front“ gde bio je na čelu Druge brigade komandosa, koja je aktivno učestvovala u borbama protiv oružanih formacija Kurdistanske radničke partije (PKK) na teritoriji Turske. Navodno je stekao reputaciju „jednog od najboljih specijalista u kontragerilsko ratovanje“.

Hurijet navodi i da je Ersaj učestvovao u operacijama u Libiji. Usavršavao se u Zajedničkom vojnom centru NATO u Stavangeru u Norveškoj. U avgustu 2019. godine dobio je čin general-majora. Javne informacije o general-pukovniku Šerefu Ongaju su vrlo retke. Završio je vojnu akademiju u Ankari 1982. godine i služio u raznim jedinicama kopnenih snaga. Za komandanta Devetog armijskog korpusa postavljen je 2014. godine.

U Azerbejdžanu deluje i oko 200 vojnih savetnika. Nisu bili na prvoj liniji fronta, ali su imali važne uloge. Deo njih je koordinisao rad satelitskih komunikacionih stanica u Bakuu i na teritoriji vojnog aerodroma u Gabali. Azerbejdžanskoj vojsci je bilo naređeno da „u svemu sledi uputstva i želje savetnika“. Da sa njima ne polemiše i da im ni u čemu ne protivreči.

Još jedan turski general je komandovao u operacijama protiv Karabaha general-major Heksel Kahja koji je godinama bio zadužen za logistiku turske ratne avijacije. On se i u avgustu sretao sa predsednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevom. Procenjuje se da je on na teritoriji Azerbejdžana najmanje od jula 2020.

Kahja je pre dolaska u Azerbejdžan u Libiji organizovao rad Globalnog centra za bezbednost i operacije (Global Center for Security and Operations, GSSO). Njegova glavna uloga bila je – upravljanje turskim bespilotnim letelicama Bayraktar TB2. Zahvaljujući njima, zaustavljena je ofanziva maršala Haftara na Tripoli.

 

Izvor Fakti, 13. novembar 2020.

 

Baku Karabahu nudi kulturnu autonomiju

Vlasti Azerbejdžana razmatraju mogućnost davanja kulturne autonomije jermenskom stanovništvu Karabaha – izjavio je ambasador te zemlje u Rusiji Polad Bulbul Oglu. Pritom je istakao: „Danas za nas ne postoji status Karabaha. To u najboljem slučaju može biti kulturna autonomija za jermensko stanovništvo koje tamo živi“. Dodao je da će se svi Azerbejdžanci, koji su svojevremeno bili primorani da ga napuste, vratiti u Karabah. Naveo je da takvih „oko milion“.

Kao što Srbi u Srpskoj dobro znaju da bez nje ne bi imali pravu šansu u BiH, i Jermeni znaju da je makar „entitet Karabah“ preduslov da se njihovi sunarodnici tamo održe. Zato je „kulturna autonomija“ samo dodatno razjarila sve koji u Jerevanu optužuju premijera Nikola Pašinjana za nesposobnost i izdaju.

I večeras su na ulice Jerevana izašle hiljade.

„Pašinjan, moraš da podneseš ostavku. Gde je to viđeno da ne odlazi onaj koji je kapitulirao“ – poručila mu je Naira Zograbjan, poslanica iz stranke Prosperitetna Jermenija.

Vatru protesta dodatno je razbuktalo hapšenje 10 opozicionih političara, uključujući lidera stranke Prosperitetne Jermenije Gagika Carukjana, lidera partije Otadžbina i bivšeg direktora Službe nacionalne bezbednosti Artura Vanecijana i jednog od lidera stranke Dašnakcutjun Išhana Sagateljana.

 

Izvor Fakti, 13. novembar 2020.

 

Stanovnici Karabaha pale i napuštaju svoje domove

Jermeni koji žive u gradu Karvačar u Nagorno-Karabahu počeli su da pale svoje kuće nakon objave o predaji nekih teritorija Karabaha Azerbejdžanu, javio je jermenski Sputnjik.

Kako se navodi, stanovnici Karvačara iznose iz svojih kuća potrepštine, nameštaj i životinje pre nego što će napustiti grad. Na severnom putu Karabaha ima mnogo automobila, među kojima je mnogo mini-buseva i kamiona.

TV voditeljka Olga Skabejeva objavila je na svom Telegram kanalu snimak na kojem se vidi zapaljena kuća. Ona je napisala da ljudi spaljuju svoju imovinu kako je ne bi predali Azerbejdžanu.

Lideri Rusije, Azerbejdžana i Jermenije, Vladimir Putin, Ilham Alijev i Nikol Pašinjan, potpisali su 10. novembra zajedničku izjavu o potpunom prekidu borbenih dejstava u Nagorno-Karabahu.

Kako se navodi u izjavi, jedan deo regiona prelazi pod kontrolu Azerbejdžana, strane će razmeniti zarobljenike, a ruske mirovne snage biće raspoređene duž kontakt linije i duž Lačinskog koridora koji povezuje Karabah sa Jermenijom. Takođe je predviđeno otvaranje koridora između Azerbejdžana i Autonomne Republike Nahivan.

 

Naslovna fotografija: Arif Hüdaverdi Yaman/Anadolu Ajansı

 

Izvor Sputnjik, 13. novembar 2020.

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u