Руски опозициони политичар Алексеј Наваљни (Фото: Vasily Maximov/AFP via Getty Images)

B. Mitrinović: Božićna trovanja i druge priče

Medicinski časopis Lanset objavio je izveštaj lekara bolnice „Šarite” u kojoj je lečen Navaljni, a u kome je navedeno da su mu život spasili ruski lekari u Omsku

Mnogo je bilo političkih poklona za protekli Božić koji su pričinili radost kako onima što ih otpakuju tako i onima koji su gledali njihove izraz kada ih ugledaju. Trgovinski razlaz Ujedinjenog Kraljevstva i EU usledio je upravo na Badnji dan. Mišel Barnije i Ursula fon der Lajen su osetili olakšanje ali i tugu, Džonson je bio egzaltiran, a Nemci i Francuzi ljuti.

Ribolovačke priče

Četiri i po godine od referenduma za izlazak Velike Britanije iz EU i devet meseci pregovora o ribolovu i poslovnim pravilima – London i Brisel sklopili trgovinski sporazum. Nema poreza na robu kada prelaze granice (carine) i nema ograničenja količine robe kojima se može trgovati (kvota). Ali zato biće mnogo više prepreka, birokratije i zastoja za preduzeća i putnike. Zakonodavstvo EU ni u jednom segmentu neće važiti u Velikoj Britaniji, a u slučaju trgovinskog spora biće nadležne institucije neke treće zemlje. U šarenom ukrasnom papiru Britancima je vraćen suverenitet.

Donald Tramp je ispod jelke izabranog predsednika Džoa Bajdena ostavio trojanski poklon u vidu veta na vojni budžet od 740 miliona dolara. To je bilo minut do kraja radnog vremena pre nego što su oni koji mogu da saniraju štetu otišli kućama. I nemački ambasador Kristof Hojzgen odlazi 1. januara iz Saveta bezbednosti UN, a Rusi i Kinezi su, poput Džonsona, podigli oba palca i rekli: „Kristofe, žao nam je što najzad idete”, i „Široko vam polje, ambasadore”.

Trovačke priče

Zašto su diplomate bile ovako zlurade? Zamenik stalnog predstavnika Kine pri UN Gen Šuan je na poslednjoj sednici ambasadoru Hojzgenu rekao da je zloupotrebljavao boravak u Savetu bezbednosti organizujući zlonamerne napade na druge članove organizacije – „trujući radnu atmosferu”. Poslednji povod za ove diplomatske čarke je nastao na sednici koja je bila posvećena Iranu, koju je Hojzgen iskoristio da upozori na „rusko” trovanje opozicionara Alekseja Navaljnog. Nemačka je ovom slučaju dala novi zamah saopštivši da je njihov pacijent otrovan supstancom iz grupe „novičok”.

Velika Britanija i EU su uvele sankcije sedmorici ruskih bezbednosnih zvaničnika, a u Berlinu su stalno ponavljali da „Navaljni“ nije pitanje bilateralnih odnosa sa Rusijom. U Moskvi na to gledaju kao kada bi vas neko šakom udario posred lica i s nevinim izrazom rekao: izvini, ništa lično. Rusi tvrde da se Nemačka oglušila o pet zvaničnih zahteva da pošalje materijale koje poseduje u ovom slučaju. Istovremeno je ugledni medicinski časopis Lanset objavio izveštaj lekara nemačke bolnice „Šarite” u kojoj je lečen Navaljni, a u kome je navedeno da su mu život spasili ruski lekari u Omsku.

Ovaj slučaj ima i odličnu medijsku podršku. Kada je Organizacija za zabranu hemijskog naoružanja ustanovila da je u njegovom telu pronađena supstanca slična otrovu iz grupe „novičok” ali da ona nije na listi zabranjenih – što je dovelo do opasnosti da slučaj padne u zaborav – Navaljni je zajedno sa Si-En-En-om, Špiglom i portalom „Belingskat” počeo da sprovodi istragu. Objavljen je materijal u kome su navedena imena i fotografije osmorice „oficira FSB”, koji su više puta pokušali da ga otruju, ali bez uspeha.

Navaljni je čak telefonom zvao neke od ovih ruskih bezbednjaka koji su se snebivali i gotovo izvinjavali što mu rade „o glavi”. FSB tvrdi da su u pitanju falsifikati, a prošle nedelje je i sam Vladimir Putin rekao da Navaljni uživa podršku američkih obaveštajnih službi.

Čarobne moći

Vašington je takođe razmatrale uvođenje sankcija Rusiji povodom Navaljnog „jer ne postoji drugo verodostojno objašnjenje izuzev učešća i odgovornosti ruskih vlasti”. Si-En-En je, međutim, objavio da odlazeći američki predsednik nije smatrao da je Rusija kriva u ovom slučaju i odbio je da ih odobri. Veto je na unutrašnjem planu standardni pritisak Bele kuće na Kongres i pokazuje da se američki predsednik do kraja ne predaje. Ali ovaj potez nosi i mnoge spoljnopolitičke implikacije.

Tramp, koji sada obilato koristi svoje čarobne moći potpisujući ukaze o pomilovanjima i stavljajući veto, ostavio je Bajdenu da sam pokaže da li su Nemci opravdano toliko navijali za njegov mandat u Beloj kući. Borba za „Severni tok 2”, koji Nemačka smatra ekonomskim projektom od vitalnog značaja, biće jedan od važnih testova budućeg odnosa SAD i EU i pokazaće da li će njihovi „ribolovački pregovori” završiti sticanjem suvereniteta.

 

Autor Biljana Mitrinović

 

Naslovna fotografija: Vasily Maximov/AFP via Getty Images

 

Izvor Politika, 27. decembar 2020.

 

BONUS VIDEO:

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u