Večernji list: Vučićev zvučni šamar liderima regiona, posebno Plenkoviću

Činjenica da su građani Hrvatske, na poziv srpskih vlasti, prošlog vikenda putovali na vakcinaciju protiv COVID-19 u Srbiju nedvosmisleno predstavlja težak debakl za Hrvatsku

Dok nas premijer Andrej Plenković svakodnevno zabavlja prepucavanjem s predsjednikom Zoranom Milanovićem, Hrvatska je pod Plenkovićem doživjela jednu od najvećih blamaža od kraja rata. Činjenica da su građani Hrvatske, na poziv srpskih vlasti, prošlog vikenda putovali na vakcinaciju protiv COVID-19 u Srbiju nedvosmisleno predstavlja težak debakl za Hrvatsku, za hrvatsku političku elitu i za hrvatski plan vakcinacije koji je doživio potpuni neuspjeh. Iako nas premijer pokušava uvjeriti kako je Milanović, kojeg naziva “iskompleksiranim i ljubomornim lažljivcem”, najveći problem u zemlji, time samo prikriva činjenicu da Hrvatska s njim na čelu ima puno ozbiljnijih problema. I za te je probleme odgovoran on, premijer, koji vodi ovu zemlju, a ne predsjednik, koji u svojim rukama nema izvršna ovlašćenja, nego samo može galamiti, što, kao što vidimo, i čini.

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić ovu je partiju odigrao sjajno. Iako postoji niz racionalnih objašnjenja srpske velikodušnosti, poput onog da je Astra Zenekinoj vakcini koja je ponuđena građanima regiona koji nemaju prebivalište u Srbiji isticao rok trajanja, ili da su vlasti u Srbiji ovim potezom prikrile debakl na unutrašnjem planu zbog neuspjeha u uvjeravanju vlastitog stanovništva o potrebi vakcinacije, politički, geopolitički i marketinški efekt tog poteza Beograda teško je dovesti u pitanje. Pozvavši građane susjednih zemalja na vakcinaciju u Srbiju, Vučić je ignorisao i kritike iz Srbije da se radi o potezu koji nema prihvatljivo racionalno, stručno, pa ni ljudsko objašnjenje, s obzirom na to da prioritet mora biti organizovana kampanja vakcinacije vlastitog stanovništva i suzbijanje besmislene antivakcinaške kampanje koja postoji u Srbiji.

Vučić se i ovim potezom, kada je riječ o borbi protiv pandemije – a vakcinaciju protiv COVID-19 cijeli svijet prepoznaje kao jedini način za izlazak iz ovog haosa – definitivno potvrdio kao lider regiona, pa čak i cijele Evrope, s obzirom na to da je Srbija u pogledu vakcinisanosti svog stanovništva trenutno među najboljima u Evropi i svijetu. Preciznije, Srbija je u ovom trenutku prva u Evropi i sedma u svijetu prema stopi pune vakcinisanosti stanovništva. U Srbiji je prvu dozu primilo gotovo 2,5 miliona građana, a dvjema dozama vakcinisano je gotovo milion Srba.

Poređenja radi, u Hrvatskoj je do prošlog petka prvom dozom vakcinisano 255 hiljada građana, a drugom dozom tek njih nešto više od 80 hiljada. Hrvatski plan vakcinacije zapinje na svim nivoima. Loše stojimo s vakcinacijom najstarijih, onih koji imaju više od 80 godina i koji su najugroženiji, ali i kada je riječ o ukupnoj vakcinisanosti stanovništva, kao i po broju dostavljenih i iskorišćenih doza.

Po svim tim pokazateljima Hrvatska je na evropskom dnu, a od nas su gore samo Bugarska i Letonija. Hrvatska jedini uspjeh bilježi u brzini vakcinacije svoje političke elite, a u svemu drugom zaostaje. Dok Srbija ima problem što ima vakcina za bacanje, a nema dovoljno građana koji se žele vakcinisati, hrvatski građani se žele vakcinisati, ali nadležni nisu kadri osigurati im dovoljno vakcina.

I u takvoj situaciji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odlučio je opaliti zvučni šamar liderima ostalih zemalja regiona, a pogotovo Hrvatske, članice EU i NATO-a, s kojom se, najčešće neopravdano, voli upoređivati i koja mu je stalna referentna tačka u političkom i geopolitičkom nadmetanju. Međutim, ovaj put se Vučić definitivno ima čime pohvaliti. U ovom slučaju razotkrio je hrvatske slabosti i razgolitio hrvatsku političku elitu koja je, kada je o procesu imunizacije riječ, pokazala teško shvatljivu neambicioznost, nesposobnost i izgubljenost. Iako se premijer Plenković u ovom slučaju ponaša slično kao šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, koja takođe na sve načine pokušava skrenuti pažnju s vakcinacijske katastrofe u kojoj se zatekla Evropa pod njenom “stražom”, on će morati da odgovori na pitanje zbog čega se vakcinacija u Hrvatskoj pretvorila u tragediju. Tim pre što je hrvatska vakcinacijska tragedija teža i gora od evropske, i to zbog strateške greške hrvatskog vođstva, koje je svoju strategiju vakcinacije odlučilo temeljiti na Astra Zenekinoj vakcini, ali i onda kada je odustao od raspodjele vakcina srazmerno prema broju stanovnika, a sada odgovornost za tu grešku pokušava svaliti na Evropsku uniju, zahtijevajući “pravedniju raspodjelu vakcina”.

Iako premijer Plenković sada pokušava opravdati taj potez, Hrvatska je svojevremeno odlučila naručiti manje vakcina nego što joj je pripadalo u odnosu na broj stanovnika, a sada, kada Astra Zeneka kasni u isporukama, ta se odluka pokazala pogrešnom, iako ovdje treba priznati da je kašnjenje Astra Zeneke rezultat loše ispregovaranog dogovora s Evropskom unijom, zašta je odgovorna Evropska komisija, a ne Hrvatska. Pokušavajući svaliti odgovornost na EU i insistirajući na korektivnom mehanizmu pri raspodjeli vakcina, koji sugeriše da je nešto bilo pogrešno, pa da to sada treba korigovati, što većina evropskih čelnika odbija da prihvati, Plenković odbija da prihvatiti odgovornost i suoči se s dubinom hrvatskog debakla s vakcinacijom.

Hrvatska ne može preživjeti gubitak još jedne turističke sezone zbog potpune zavisnosti od turizma, kojeg pak neće i ne može biti bez veće vakcinisanosti ne samo turističkih radnika, nego i ukupnog stanovništva. U tom smislu, Hrvatska više zavisi od uspjeha vakcinacije od Srbije i većine evropskih zemalja, što ponovno razotkriva ranjivost Hrvatske u ovoj krizi. Pa ipak, iako je riječ o nezaobilaznom, krucijalnom problemu, Plenković kao da je blokiran. On u tom pogledu pokazuje neshvatljivu inerciju i nezainteresovanost, što naročito dolazi do izražaja kada vidimo šta sve čelnici drugih evropskih zemalja preduzimaju u pokušaju da pronađu rješenja.

Predsjednik Srbije lično je, i to uspješno, ispregovarao isporuke vakcina Srbiji. Drugi evropski čelnici, suočeni s nedostatkom vakcina, okreću se Rusiji. Ruska vakcina uskoro bi trebalo da počne da se proizvodi u Srbiji. Njemačka kancelarka i francuski predsjednik već su razgovarali s ruskim predsjednikom o proizvodnji ruske vakcine i u evropskim fabrikama. I Austrija pregovara s Moskvom o uvozu Sputnjika V. Šta za to vrijeme radi Hrvatska? Čime se bavi premijer Plenković? Znamo li kad kod nas počinje turistička sezona? I kako će uopšte početi bez vakcina? Umjesto svađe s Milanovićem, Plenković bi hrvatskim građanima morao odgovoriti na pitanje zašto se ne sprovodi plan vakcinacije i koja je hrvatska strategija za predstojeće ljeto.

 

Autor Denis Romac

 

Naslovna fotografija: Predsedništvo Srbije/Dimitrije Goll

 

Izvor Večernji list, 04. april 2021.

 

BONUS VIDEO:

Pratite nas na YouTube-u