Obaveštajne agencije SAD: Kina i Rusija odlučne da ograniče uticaj Vašingtona

Analitičari predviđaju da je Rusija i dalje posvećena podrivanju američkog uticaja i podeli i slabljenju zapadnih saveza, kao deo pristupa „milo za drago“ u sukobu sa Sjedinjenim Državama

Globalna epidemija koronavirusa nije učinila mnogo da bi se sprečili protivnici Sjedinjenih Država, posebno Kina, da nastave da ciljaju i ostvaruju dobit nauštrb SAD, zaključaj je nedavno objavljene procene američkih obaveštajaca.

Kancelarija direktora nacionalne obaveštajne službe (ODNI) objavila je u utorak do tada tajni izveštaj na 27 strana, dan pre nego što je trebalo da najviši američki obaveštajni zvaničnici svedoče pred zakonodavcima o najhitnijim pretnjama u godini koja je pred nama.

Peking će, kaže se u izveštaju, „nastaviti napore svoje celokupne vlade na širenju uticaja Kine, potkopavajući uticaj Sjedinjenih Država, zabijajući klinove u točkove između Vašingtona i njegovih saveznika i partnera i negujući nove međunarodne norme koje favorizuju autoritarni kineski sistem“.

Analiza, koja predstavlja zaključke svih 18 američkih obaveštajnih agencija, dalje upozorava da kinesko rukovodstvo na sve jaču konkurenciju sa Vašingtonom gleda kao na deo „epohalne geopolitičke promene“ i spremno je da prihvati sve agresivnije strategije kako bi prevladalo.

Ta agresivnost, prema rečima zvaničnika, uključuje nastojanje za postavljanje dodatnih vojnih instalacijama širom sveta i sporazume o pristupu „kako bi se poboljšala njegova sposobnost da projektuje moć“.

Ona takođe uključuje i narastajući arsenal oružja.

„Kina gradi sve veće i sve sposobnije nuklearne raketne snage koje su održivije, raznovrsnije i u većoj pripravnosti“, navodi se u izveštaju ODNI, upozoravajući da Peking pokušava da obezbedi da može da uzvrati na nuklearni napad sopstvenim nuklearnim raketama.

Američki obaveštajni analitičari dalje očekuju da Kina obezbedi prisustvo u svemiru – sa svemirskom stanicom koja će operisati u niskoj Zemljinoj orbiti u naredne tri godine – i da ostane pretnja u sajber prostoru, gde je pokazala sposobnost da izazove „lokalizovane, privremene poremećaje do kritične infrastrukture u Sjedinjenim Državama“.

Ipak, američki obaveštajni analitičari veruju da će postojati šanse da Vašington i Peking rade zajedno.

„Kineski lideri će, verovatno, tražiti taktičke mogućnosti za smanjenje napetosti sa Vašingtonom kada takve prilike budu odgovarale njihovim interesima“, navodi se u izveštaju ODNI.

Javna procena, koja se sada zahteva po zakonu, prva je od 2019. godine, kada je tadašnji predsednik Donald Tramp žigosao svoje obaveštajne zvaničnike na društvenim mrežama kao „pasivnie i naivne“ zbog njihovog ocenjivanja Irana, Severne Koreje i terorističke grupe Islamska država. Napori zakonodavaca da obezbede procenu javne pretnje 2020. godine nisu uspeli.

Ipak, nova procena odraz je tema koje su američki obaveštajci iznosili u drugim javnim nastupima, upozoravajući da će se pored Kine i SAD suočiti sa velikim izazovima Rusije, Irana i Severne Koreje.

Rusija

Analitičari predviđaju da je Rusija i dalje posvećena podrivanju američkog uticaja i podeli i slabljenju zapadnih saveza, kao deo pristupa „milo za drago“ u sukobu sa Sjedinjenim Državama.

„Ruski zvaničnici već dugo veruju da Sjedinjene Države sprovode sopstvene„ ‘kampanje uticaja’ kako bi potkopale Rusiju, oslabile predsednika Vladimira Putina i instalirale zapadno prijateljske režime u državama bivšeg Sovjetskog Saveza i drugde“, navodi se u izveštaju.

„Rusija traži prilagođavanje sa Sjedinjenim Državama u pogledu međusobnog nemešanja u unutrašnje poslove obe zemlje i američkog priznavanja ruske sfere uticaja na veći deo bivšeg Sovjetskog Saveza“, dodaje se.

Iako ovo drugo može navesti Moskvu da ponudi partnerstvo Sjedinjenim Državama, obaveštajni zvaničnici vide malo razloga da se veruje da će se Kremlj vratiti unazad po pitanju bilo koje od svojih zlonamernih aktivnosti, bilo da to znači pomeranje granica u sajber prostoru, destabilizaciju Ukrajine ili uklanjanje neistomišljenika .

I dalje postoji zabrinutost zbog vojne moći Moskve.

„Rusija će u dogledno vreme ostati najveći i najsposobniji rival Sjedinjenih Država“ koji poseduje oružje za masovno uništenje, navodi se u izveštaju ODNI.

Iran

Američki obaveštajni analitičari vide malo naznaka da će Iran pokušati da promeni svoj kurs, gledajući na sebe kao „zarobljenog u borbi“ sa Vašingtonom oko sfere uticaja Teherana na Bliskom istoku i šire. A nedavni dosezi američkog predsednika Džoa Bajdena u pokušaju da oživi nuklearni sporazum, poznat i kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA), verovatno neće pokolebati iransko rukovodstvo.

Očekujemo da će Iran preuzeti rizike koji bi mogli da eskaliraju tenzije i ugroze američke i savezničke interese“, upozoravaju američki obaveštajni analitičari.

Što se tiče nuklearnog programa Teherana, američka obavještajna služba vjeruje da Iran „trenutno ne preduzima ključne aktivnosti u razvoju nuklearnog naoružanja za koje smatramo da bi bile potrebne za proizvodnju nuklearnog uređaja“, iako su analitičari rekli da je nastavio neke nuklearne aktivnosti koje su zabranjene po odredbama nuklearnog sporazuma.

Američke obaveštajne agencije takođe očekuju da će Iran i dalje stvarati probleme u Iraku dok pokušava uspostaviti trajno vojno prisustvo u Siriji i igrajući na svim stranama sukoba u Avganistanu, tako da će biti dobro pozicioniran bez obzira ko na kraju prevlada.

Teheran će, najverovatnije, i dalje koristiti svoje rastuće sajber mogućnosti, koje uključuju mogućnost pokretanja napada na kritičnu infrastrukturu, navodi se u izveštaju.

Severna Koreja

Iran će verovatno imati „društvo“ kada je reč o preuzimanju rizika.

U američkoj proceni pretnji upozorava se da Severna Koreja takođe pokazuje znake da će učiniti više od svog tradicionalnog zveckanja oružje kako bi privukla pažnju.

„Kim Džong Un može preduzeti brojne agresivne i potencijalno destabilizujuće akcije radi preoblikovanja regionalnog bezbednosnog okruženja i zabijanja klinova u točkove između Sjedinjenih Država i njihovih saveznika“, navodi se u izveštaju ODNI-a, upozoravajući da će Pjongjang „predstavljati pretnju za masovno uništenje u doglednoj budućnosti“.

Terorizam

Nekad smatran najvećom prijetnjom po SAD, terorizam, upozoravaju obavještajni službenici, bio je stalno nadmašen problemima koji proizlaze iz nadmetanja velikih sila – SAD, Kine i Rusije i prijetnjama u sajber prostoru.

Ali, uprkos pretrpljenim gubicima u vođstvu, obaveštajna procena upozorava da Islamsku državu (IS) i Al kaidu ne treba potcenjivati.

Dve terorističke grupe „i dalje su najveća sunitska teroristička pretnja američkim interesima u inostranstvu“, navodi se u izveštaju. „Oni takođe nastoje da izvrše napade unutar Sjedinjenih Država, iako je kontinuirani američki i saveznički CT antiteroristički pritisak u velikoj meri degradirao njihove sposobnosti.“

Obaveštajni službenici upozoravaju da u međuvremenu IS ostaje „sposoban da vodi dužu pobunu“ u Iraku i Siriji, zadržavajući svoje globalne težnje.

Al kaida, iako je tokom proteklih nekoliko godina pretrpela ono što obaveštajni analitičari opisuju kao „ozbiljne gubitke“, takođe je pokazala elastičnost, posebno u Africi.

Obaveštajni zvaničnici takođe su rekli da u nekim delovima Evrope rizik od belih supremacista nadmašuje opasnost od IS-a i Al kaide.

„Australija, Nemačka, Norveška i Velika Britanija smatraju da su nasilni ekstremisti, bele rasno ili etnički motivisane grupe, uključujući i neonacističke grupe, najbrže rastuća teroristička pretnja“, navodi se u izveštaju.

Klimatske promene

Obaveštajni analitičari upozoravaju da će klimatske promene verovatno podstaći velike poremećaje tokom naredne godine.

„Ekološka degradacija i promenljiva klima nastaviće da podstiču izbijanje bolesti, ugrožavaju sigurnost hrane i vode i pogoršavaju političku nestabilnost i humanitarne krize“, navodi se u izveštaju.

„Ove godine videćemo rastući potencijal za nagli porast migracija stanovništva Centralne Amerike, koje se okreće od ekonomskih padova usled pandemije COVID-19 i ekstremnih vremenskih uslova, uključujući višestruke uragane 2020. godine i nekoliko godina ponavljajućih suša i oluja“, kaže se.

 

Autor Džef Seldin

 

Naslovna fotografija: Reuters/Anton Vaganov

 

Izvor Glas Amerike, 14. april 2021.

 

BONUS VIDEO:

 

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u