Priština najavljuje uvođenje mera reciprociteta sa Beogradom, a za razliku od prethodnog puta, zaigraće mnogo opasnije: nove mere obuhvataju ne samo takse na proizvode iz Srbije, već i automobilske tablice, pasoše, državljanstva, ali i osnivanje Asocijacije albanskih opština na jugu Srbije kao pandan ZSO. Takav „reciprocitet“ više liči na agresiju.
Drugim rečima kosovski premijer Aljbin Kurti ima nameru da sprovede u delo sve što je obećao tokom izborne kampanje. Podsećamo, Kurti je više puta rekao na partijskim skupovima da „sve što ne priznaju naše nećemo ni mi njihovo“, a „sve što oni budu tražili od nas, tražićemo i mi od njih“.
Politikolog Dragomir Anđelković smatra da Kurti sa ovim merama, za sada, samo preti jer bi takav potez bio shvaćen kao ozbiljno ugrožavanje autoriteta i Amerike i Evropske unije.
„Ako to i uradi, to bi značilo da on svoje zaštitnike ne poštuje jer u ovom momentu ni njima nije cilj eskalacija problema na Balkanu. To ne znači da Zapad te poteze ne bi nešto kasnije podržao. Ali, ako bi Kurti sada to uradio to bi bilo veliki izazov i za EU i Vašington,“ smatra Anđelković.
On je zato uveren da će Kurti ostati u domenu pretnji sve dok ne izlobira podršku od svojih zapadnih zaštitnika.
„Albanci uvek rade tako, sprovode u delo svoje ciljeve kada su sigurni da im niko neće kontrirati,“ ističe sagovornik Sputnjika.
On napominje da je termin reciprocitet pogrešan jer Srbija nikakve mere nije preduzimala protiv Kosova niti ih je blokirala na bilo koji način.
„Tako da se ovde radi o jednoj vrsti agresije, a ne reciprociteta. Ako se mere zaista uvedu, onda Srbija stvarno morati da odgovori – blokadom saobraćaja i na druge načine da im nanesemo maksimalnu štetu. U tom slučaju bi trebalo ponovo uspostaviti srpske institucije na severu koje smo ukinuli Briselskim sporazumom“, zaključuje Anđelković.
Univerzitetski profesor sa Kosova politikolog Nedžmedin Spahiu pokušao je da metaforički objasni namere Prištine upoređujući ih sa svađom dva čoveka u kojoj sve počne tako što neko nekoga opsuje, a na kraju se završi vitlanjem pištoljima.
„To je put prema sukobu, kad preduzimaš korake tako da je svaki naredni gori od prošlog. Jer, ako se želi mir, onda obe strane moraju da se uzdrže od postupaka koji pogoršavaju situaciju. Ono što Kurti radi nije u tom duhu, jer on nije čovek od kompromisa. Kurti ima takav mentalitet, nažalost, i ne znam kako će doći do kompromisa Prištine i Beograda ako Kosovo vodi premijer koji ima takav karakter,“ pita se Spahiu.
Po njegovim rečima, Kurti je zacrtao put tako kako je zacrtao, i on je takav bio i dok je bio u zatvoru i kada mu je život bio u pitanju. Drugim rečima, ne može se očekivati da on sada kada za svoju politiku ima podršku više od polovine građana Kosova, pristane na bilo kakav kompromis.
„To verovatno nije ono što Amerika i zapad žele. Oni hoće da se Balkan smiri ,da se sukobi zaustavljaju a ne da se situacija pogoršava. On će sigurno „dobiti po nosu“ ako nastavi ovim putem ali kako će se i kada to desiti to ćemo tek videti,“ komentariše sagovornik Sputnjika.
Portparol vlade u Prištini Perparim Krueziu potvrdio je da će se više znati o uvođenju mere reciprociteta sa Beogradom, „ovih dana“, kao i da Beograd ne bi trebalo da se oseća neprijatno zbog toga jer, kako kaže, putem reciprociteta se garantuje jednakost građanima. Podsetimo, premijer tzv. nezavisnog Kosova Aljbin Kurti izjavio je tokom govora prilikom izbora Vlade da će Kosovo uvoditi reciprocitet u odnosima koje druge zemlje imaju prema Kosovu.
Autor Brankica Ristić
Izvor Sputnjik, 15. april 2021.
Reakcija Kosneta
Američki ambasador u Prištini Filip Kosnet izjavio je da Priština ima pravo da na osnovu suverenosti uvede mere reciprociteta prema drugima, ali da to ne bi bio konstruktivan potez ako bi odlučila da takve mere nametne Beogradu u ovom trenutku.
„Vlada je takođe rekla da želi pažljiv pristup razvoju strategije dijaloga, da želi da razgovara sa međunarodnim partnerima, kao i sa zainteresovanim stranama i da izradi pažljiv i inkluzivan pristup. Mislim da ovo ima smisla“, rekao je Kosnet u intervjuu TV „Klan“.
Kosnet veruje da je vlada pokazala konstruktivan stav želeći da prvo izradi strategiju za dijalog.
„U tom smislu mislim da je pošteno da se kaže da je Priština već ušla u proces dijaloga. I nadam se da će u Briselu biti sastanaka sa Beogradom što je pre moguće, shvatanjem da ne može sve da se zaključi na jednom sastanku. Ovo je proces“, naveo je američki ambasador.
Komentarišući budućnost Vašingtonskog sporazuma, rekao je da je da se stav vlade SAD nije promenio uprkos administraciji koja je sada pod predsednikom Bajdenom.
„Neki ljudi su mislili da će administracija Bajdena odbaciti sve ono što je uradila Trampova administracija. To se nije dogodilo. U stvari, administracija Bajdena je jasno stavila do znanja da mislimo da veliki deo posla urađenog na jačanju trgovinskih odnosa između Kosova i Srbije i u regionu je pozitivan i nastavićemo da radimo na tome“, podvukao je Kosnet.
Naslovna fotografija: AP Photo/Visar Kryeziu
Izvor RTS, 16. april 2021.
BONUS VIDEO: